Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska

Ove godine obilježava se 480. godišnjica smrti Petra Zoranića, 515. obljetnica rođenja Marina Držića te 710. obljetnica rođenja Giovannia Boccacca, a naši učenici obilježili su to prigodnim panoom. 

Hrvatski renesansni književnik Petar Zoranić poznat je kao pisac prvog hrvatskog romana Planine (1536. g.). Ovo jedinstveno pastirsko-alegorijsko djelo, pisano u stihu i prozi, govori o pjesnikovom izmišljenom sedmodnevnom putovanju hrvatskim planinama s ciljem da zaboravi na ljubavne jade. Ipak, s obzirom na to da je roman pisan u vrijeme velike turske opasnosti, temeljna ideja Planina zapravo je domoljubnog karaktera. Tako Zoranić, putovanjem glavnog lika Zorana od Nina, Velebita, Like, Dinare, Krke pa sve do Šibenika, slavi ljepotu hrvatske arkadije i tuguje nad „rasutom bašćinom“, a kroz usta vile Hrvatice, u perivoju od slave, staje prije svih u obranu hrvatskog jezika, koreći sve one koji se stide svog i pišu tuđim jezicima.

Marin Držić Vidra dubrovački je dramatičar i pjesnik i jedan od najvećih komediografa renesanse i manirizma. O njegovom turbulentnom životnom putu ostalo je sačuvano jako malo podataka, ali ono što je sigurno zabilježeno jest to da je bio i ostao izuzetna pojava u povijesti hrvatske i europske drame. Ugledajući se na suvremeno talijansko i antičko kazalište, Držić je istodobno gradio originalnu poetiku. Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje, Pomet, Tripče de Utolče neke su od njegovih najpoznatijih komedija, a ispod njihovih vedrih maski kriju se zapravo vrlo nemirna djela. Tako će u svojoj najpoznatijoj komediji Dundo Maroje kritizirati pokvarenost i lakomost, priželjkivati utopijski svijet u kojem vladaju „ljudi nazbilj“ i veličati renesansnu filozofiju preko čovjeka koji se zna „akomodavati brjemenu“, kritizirajući pritom dubrovačko društvo i vlastelu kojima su već odavno zavladali „ljudi nahvao“. Iako za života i u domaćoj sredini možda nije bio prepoznat njegov talent, Držićeva djela danas su prevedena na brojne strane jezik, nadahnjuju umjetnike diljem svijeta i žive na pozornicama odišući i dalje jednakom inteligencijom, živošću i humorom.

Giovanni Boccaccio, erudit, umjetnik, trubadur i svjetski čovjek cijenjen još za života, najveći je europski humanistički i predrenesansni pripovjedač 14. st. i najpoznatiji svakako po svojoj zbirci od sto novela, Dekameron. Ovo jedinstveno remek-djelo svjetske književnosti počeo je pisati sudbonosne 1348. g. kada je cijelu Europu i Firencu zahvatila pandemija Crne smrti. Djelo se sastoji od sto novela koje, kako bi sebi skratili vrijeme i učinili razonodu, u vremenskom periodu od deset dana, pripovijeda sedam žena i trojica mladića. Novele, oslobođene moralizma i klasicističkih normi, donose sliku života jednog vremena, ali i individualan doživljaj smisla ljudskog postojanja.

Pano su izradili učenici 4. l razreda, Lucija Ravlić i Filip Čapin.