Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Školska knjižnica
Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
Makarska
ŠKOLSKA KNJIŽNICA je mjesto u kojem se pohranjuje,čuva i stručno obrađuje i daje na korištenje knjižna i neknjižna građa. U prostorijama školske knjižnice korisnici se mogu svakodnevno služiti knjigama,časopisima i AV-građom.
Za korištenje izvan prostorija knjižnice korisnici mogu posuditi dvije knjige: lektirni naslov na vrijeme od 14 dana i beletristiku na vrijeme od 21 dan. Ukoliko učenici ne vrate knjigu na vrijeme, temeljem Statuta Škole, učenici su dužni platiti zakasninu od 0,50 kn po danu.
Korisnici su dužni čuvati knjižnu građu od svakog oštećenja.
U prostorijama knjižnice organizira se individualni rad s učenicima, rad sa skupinom učenika, nastava i izvannastavne aktivnosti (susreti, razgovori, sekcije i sl.) u skladu s godišnjim planom i programom rada Škole.
U prostorijama knjižnice ima 16 čitateljskih mjesta te učenici imaju 1 računalo s pristupom Internetu i printeru.
U ožujku 2013. godine školska knjižnica se digitalizirala. Svi učenici i korisnici školske knjižnice imaju knjižnične iskaznice. Program u kojem se odvija knjižnična posudba zove se Metel.
KNJIŽNI FOND: 3 855
Broj upisanih učenika: 510
Broj upisanih zaposlenika: 34
Ukupan broj upisanih: 544
Ukupan broj AV – građe: 30
Veselimo se Vašem dolasku u našu školsku knjižnicu, postanite vjeran čitatelj i dobar prijatelj našoj školskoj knjižnici!
Tamara Buvinić,prof. i dipl. knjiž., mentor
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
(uz 195. obljetnicu rođenja)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac ukrajinskih korijena i uz Tolstoja najveći predstavnik ruskog realizma. Ostao je poznat kao publicist i novelist te jedan od najznačajnijih književnika koji je ikada postojao.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski rodio se 11. studenog 1821. godine.
Dostojevski je bio predstavnik nižeg plemstva i pretpostavlja se kako je bio ubijen zbog financijskih razloga moćnika koji su ga poznavali. Smatra se kako su iskoristili njegovu ovisnost prema alkoholu i sve htjeli prikazati kao samoubojstvo. Fjodor je bio silno povezan sa ocem, a nakon njegove smrti doživio je po prvi puta epilepsiju.
Imao je težak život, a uz siromaštvo s kojim se svakodnevno borio, bolovao je od bolesti epilepsije te se još morao suočiti sa smrtnom kaznom u jednom od najgorih zatvora u Sibiru. Kako da to sve nije bilo dovoljno, Fjodor se morao suočiti i sa smrti najbližih članova obitelji.
Želeći udovoljiti ocu dok je imao samo šesnaest godina upisao je vojnu akademiju, a nakon čega je pohađao inženjersku akademiju. Unatoč odlasku u vojsku i potrebu da studira inženjerstvo Fjodor je već tada osjećao kako velika ljubav i buduća profesija leže u pisanju.
Počeo je s prijevodom Balzacovog djela "Eugenija Grandet", a na početku stvaranja ugledao se na Gogoljev način pisanja i realizam, pa je tako zastupao napredne podjele u društvu, dokaz tome je roman ''Bijedni ljudi''.
U to se vrijeme približio utopijskim socijalistima koje je predvodio Petraševski. Iz spomenutog perioda treba izdvojiti roman "Dvojnik" u kojem prikazuje raspad ličnosti Goljatkina koji pada u shizofreniju i uslijed svega toga počinju mu se ispreplitati stvarnost i mašta.
Veliku ulogu u njegovu životu imalo je sudjelovanje u socijalističkom kružoku Petraševskoga, radi čega je 1849. godine bio osuđen na smrt, a nakon toga i pomilovan te otjeran u izgnanstvo u Sibir na deset godina.
Povratkom iz zatvora što je opisao u djelu ''Zapisima iz mrtvog doma'', osudio je i napustio revolucionarno razmišljanje, roman ''Demoni'' te krenuo putem misticizma, tražeći izlaz u pravoslavlju i stojeći uz cara te slavizam.
Unatoč povratku iz zatvora i novom početku, Fjodor je imao brojnih privatnih problema, pa je tako zbog kockarskih dugova zapao u novčane probleme i da bi pobjegao od vjerovnika otišao je na putovanje u Europu, obišavši zemlje poput Italije, Engleske, Njemačke i Francuske.
Teška financijska situacija utjecala je na njegovo stvaralaštvo, što se moglo vidjeti i u djelu ""Poniženi i uvrijeđeni" koje zaostaje za mnogim njegovim djelima.
Najpoznatija djela su romani: ''Poniženi i uvrijeđeni'', ''Zločin i kazna'', "Bijesovi", "Mladić", ''Idiot'' te ''Braća Karamazovi'', posljednje i najpoznatije njegovo djelo, koje je ostalo nedovršeno. Tu su i novele: "Dvojnik", "Bijele noći",
"Netočka Nezvanova" (ostalo nedovršeno) i "Zapisi iz podzemlja".
Umro je 9. veljače 1881. godine od epileptičnog napadaja.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
