« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Svjetski dan obnovljivih izvora energije obilježava se svake godine 26. travnja s ciljem da se osvijesti potreba za istraživanjem i korištenjem obnovljivih izvora energije kao što su: geotermalna energija, energija Sunca, energija vjetra, energija vode i energija biomase. Današnji datum odabran je u spomen na najtežu havariju nuklearne elektrane koja se dogodila u Černobilu (Ukrajina) na današnji dan 1986. godine. Nakon havarije u Černobilu porast radioaktivnosti je zabilježen duž europskog kontinenta, a procjene govore da će u središtu havarije plutoniju trebati 24 000 godina da za pola smanji svoj intenzitet. Također, današnji dan služi i kao podsjetnik na ograničenost i ekološku opasnost neobnovljivih izvora energije. Postupnim povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energiji dolazi do smanjenja emisije CO2 u atmosferi što bi moglo dovesti i do postupnog ublažavanja globalnog zatopljenja. Posljednjih desetljeća, udio obnovljivih izvora energije sve više raste što dovodi do povećanja energetske održivosti sustava. Obnovljivi izvori energije ne djeluju štetno na okoliš, a razlikujemo tradicionalne i nove obnovljive izvore energije. Najekonomičniji obnovljivi izvori energije su hidroenergija i energija vjetra. Najstarija hidroelektrana u Hrvatskoj, a ujedno i u Europi, je hidroelektrana Jaruga izgrađena podno Skradinskog buka na rijeci Krki. Što se tiče korištenja energije vjetra, vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj 1988. godine, a 2004. godine je izgrađena prva vjetroelektrana Ravne 1 na otoku Pagu. U Hrvatskoj je trenutno 24 vjetroelektrane, a u planu je i daljnje širenje mreža vjetroelektrana.