preskoči na sadržaj

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska

Login
Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Anketa
Na kraju godine moj uspjeh je







Red Button

Red Button

Carnet vijesti
Brojač posjeta
Ispis statistike od 8. 11. 2010.

Ukupno: 1134317
Ovaj mjesec: 60
Ovaj tjedan: 466
Danas: 60
PARTNERI

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Dani hrvatskoga jezika (11.-17. ožujka)
Autor: Dražana Filipović, 12. 3. 2015.

Dani hrvatskoga jezika  je hrvatska kulturna manifestacija koja se obilježava od 11. do 17. ožujka .

Tom prigodom pano u auli škole obilježili smo 150. god. rođenja našeg slavnog pjesnika, Silvija Strahimira Kranjčevića (1865.-1908).


DANI HRVATSKOGA JEZIKA

Silvije Strahimir Kranjčević

(uz 150. god. rođenja)

 

U Hrvatskoj se svake godine, od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljene 17. ožujka 1967.


Deklaracija je bila borba za hrvatski jezik, njegov samostalni razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom, dakle hrvatski jezik, bez ikakvih drugih atributa ili dvosmislenosti.

 
Prigodnim panoom u auli Škole uz dane hrvatskoga jezika posvetili smo i našem najznačajnijem pjesniku u razdoblju realizma, Silviju Strahimiru Kranjčeviću, gdje slavimo 150. god. rođenja.
 
 
 
 
SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ

rođen 17. veljače 1865. u Senju, najznačajniji je pjesnik realizma u Hrvatskoj.

U rodnom je gradu započeo školovanje, a kako je htio postati svećenikom, 1883. odlazi na teološki studij u Rim, od kojega brzo odustaje te napušta Italiju, dolazi u Zagreb, upisuje tečaj i nakon godinu dana postaje učitelj. Budući u Hrvatskoj nije mogao naći posao odlučio je otići u Bosnu i nakon što je kao učitelj radio u nekoliko bosanskih gradova, stalno je prebivalište konačno našao 1893. godine u Sarajevu.

Kranjčevićev početak pisanja poezije obilježile su uglavnom domoljubne i pjesme ljubavne tematike, da bi, kako je sazrijevao i kao čovjek i kao pjesnik sve više prelazio na područje humanizma i kozmičkih vizionarskih trenutaka.

Prvu zbirku pjesama Bugarkinje objavljuje 1884., gdje kroz istančanu, ali i naglašenu poetičnost potvrđuje svoje pravaško i hrvatsko političko uvjerenje. Kranjčević se, naime, nije samo deklarirao kao Hrvat i domoljub, on je to zaista bio i u njegovim se pjesmama vehementno osjeća tuga zbog ispaćene Hrvatske i njenog zarobljenog, degradiranog naroda pod tuđinskom vlašću odnosno hrvatske realnosti devetnaestoga stoljeća.

Godine 1895. počinje uređivati Nadu, časopis u kojemu su pisali mnogi ugledni književnici, a 1898. objavljuje i svoju drugu zbirku jednostavno nazvanu Izabrane pjesme. U razdoblju od 1902. do 1908. izdao je još dvije zbirke, Trzaji i Pjesme, dok su Pjesnička proza i Izabrana djela objavljena nakon njegove smrti.

Silvije Strahimir Kranjčević, pjesnik i istinska hrvatska domoljubna veličina, umro je izvan svoje matične domovine, u Sarajevu 29. listopada 1908., nakon teške bolesti.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju