preskoči na sadržaj

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska

Login
Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Anketa
Na kraju godine moj uspjeh je







Red Button

Red Button

Carnet vijesti
Brojač posjeta
Ispis statistike od 8. 11. 2010.

Ukupno: 1165167
Ovaj mjesec: 4003
Ovaj tjedan: 324
Danas: 117
PARTNERI

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
STATUT Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića
Autor: Dražana Filipović, 23. 4. 2013.


    Na temelju članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine", broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., - ispr., 90/11. i 16/12.), Školski odbor Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića u Makarskoj  na sjednici, održanoj 15. travnja 2013. godine, uz prethodnu suglasnost osnivača Klase:  021-04/13-02/47, Ur. broja:  2181/1-01-13-1 od  28. veljače 2013,  donio je


                        
                
STATUT
Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića


OPĆE ODREDBE

Članak 1.
    Ovim se Statutom uređuje status Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića ( u daljnjem tekstu: Škola),  naziv, sjedište i djelatnost, zastupanje i predstavljanje, unutarnje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela, izricanje pedagoških mjera i druga pitanja od važnosti za obavljanje djelatnosti i poslovanja Škole.
    Izrazi koji se u ovom Statutu koriste za osobe u muškom i ženskom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.

Članak 2.
    Škola ima status javne ustanove koja djelatnost srednjeg školstva obavlja kao javnu službu.
    Škola ima svojstvo pravne osobe, a upisana je  u sudski registar ustanova kod Trgovačkog suda u Splitu pod matičnim brojem subjekta upisa broj (MBS) 3805689 i  upisnik ustanova srednjeg školstva kojeg vodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
    Škola je pravni sljednik Centra usmjerenog obrazovanja "Toni Andrijašević" Makarska osnovane odlukom Skupštine općine Makarska klase: 021-05/91-07/74, ur. broja: 2147-01-91-1 od 19. srpnja 1991. godine .

Članak 3.
Osnivač  Škole je Splitsko-dalmatinska županija.


II.    NAZIV, SJEDIŠTE I DJELATNOST

Članak 4.
    Naziv Škole glasi: Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića .
    Škola obavezno ističe naziv na zgradi u kojoj je njezino sjedište.
    Prije naziva Škole, na natpisnoj ploči obavezno mora biti istaknut grb i naziv Republike Hrvatske, te naziv Splitsko-dalmatinske  županije.

Članak 5.
    Sjedište Škole je u  Makarskoj .
    Odluku o promjeni naziva i sjedišta donosi osnivač.

Članak 6.

    Škola obavlja djelatnost srednjeg školstva.
    Djelatnost Škole obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži za stjecanje školske spreme u gimnazijama:
        - općoj
        - i jezičnoj,
te stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva za zanimanja:
        - ekonomist
        - hotelijersko-turistički tehničar.    
Škola obavlja i srednjoškolsko obrazovanje odraslih za sljedeće obrazovne programe:
-    opća gimnazija
-    ekonomist
-    hotelijersko-turistički tehničar.

Članak 7.
Odluku o promjeni djelatnosti donosi osnivač.


Članak 8.
Djelatnost iz članka 6. ovoga Statuta ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa, Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada.
Nastavnim planom utvrđuju se obvezni i izborni predmeti, raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj nastavnih sati i izvannastavne aktivnosti. Programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće obveznih i izbornih predmeta.
    Školskim kurikulumom utvrđuje se dugoročni i kratkoročni plan i program škole s izvannastavnim aktivnostima, a donosi se na temelju nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa. Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. školski kurikulum donosi Školski odbor do 15. rujna na prijedlog Nastavničkog vijeća i Vijeća roditelja. Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku. Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku, ako je objavljen na mrežnim stranicama škole.
     Strukovni kurikulum donosi ministar, a sadrži zajednički općeobrazovni i posebni strukovni dio. Zajednički općeobrazovni sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni za određenu razinu kvalifikacije, a posebni strukovni dio sadrži strukovne predmete/module koji su vezani za određenu strukovnu kvalifikaciju.
    Posebni strukovni dio sadrži obvezni i izborni dio.
    Izborni dio kurikuluma programski je vezan za standard zanimanja, a polaznik ga bira prema interesima i sklonostima.
    Dijelove strukovnog kurikuluma (najviše 15% posebnog i izbornog dijela strukovnih sadržaja) izrađuje Škola zajedno s dionicima strukovnog obrazovanja, lokalnom i područnom (regionalnom) samoupravom, u skladu s  nacionalnim kurikulumom, a donosi ga Školski odbor najkasnije do 31. kolovoza za sljedeću godinu.
    Škola je dužna najkasnije u roku 15 dana od dana donošenja dijela kurikuluma iz prethodnog stavka dostaviti ga Agenciji.
    Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma, a donosi ga Školski odbor do 30. rujna tekuće školske godine na prijedlog ravnatelja i Vijeća roditelja, a njime se utvrđuju:  mjesto, vrijeme, način i nositelji ostvarivanja nastavnoga plana i programa i ostalih aktivnosti u funkciji odgojno-obrazovnog rada Škole.


                    Članak 9.
    U skladu s odredbama Zakona o strukovnom obrazovanju Škola je dužna provoditi samovrednovanje i vanjsko vrednovanje.
    Samovrednovanje Škole prati i vrednuje Povjerenstvo za kvalitetu.
    Samovrednovanje se provodi za sljedeća ključna područja:
- planiranje i programiranje rada,
- poučavanje i podrška učenju,
- postignuća polaznika,
- materijalni uvjeti i ljudski potencijali,
- profesionalni razvoj zaposlenika,
- međuljudski odnosi u Školi
- rukovođenje i upravljanje,
- suradnja s ostalim dionicima.
    Provođenje samovrednovanja vršit će se na temelju Uputa o elementima i načinu provođenja samovrednovanja Agencije za strukovno obrazovanje."

                    Članak 10.
    Povjerenstvo za kvalitetu iz članka 8.a stavak 2. imenuje Školski odbor Škole.
    Povjerenstvo za kvalitetu ima 7 članova i to:
- 4 člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika,
- 1 člana iz reda dionika na prijedlog osnivača,
- 1 člana iz reda polaznika,
- 1 člana iz reda roditelja.
    Članove iz reda nastavnika koji predaju u strukovnim programima i stručnih suradnika Škole, predlaže Nastavničko vijeće iz članka 51. Statuta Škole na sjednici vijeća javnim glasanjem.
    Jednog člana iz reda polaznika strukovnih programa predlaže Vijeće učenika  a jednog člana iz reda roditelja čija su djeca polaznici strukovnih programa predlaže Vijeće roditelja  javnim glasanjem.

                    Članak 11.
Škola radi u petodnevnom radnom tjednu u jednoj smjeni (drugi tjedan druga smjena) o čemu odlučuje Školski odbor u skladu s kriterijima koje donosi Ministarstvo.
    Iznimno, Škola može organizirati rad  u šest radnih dana u tjednu.

                    Članak 12.
    Nastava se organizira po razredima, a neposredno obavlja u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim grupama.
    Razredni odjeli, sukladno zakonu i provedbenim propisima, ustrojavaju se na početku školske godine.


                    Članak 13.
    Prava i obveze učenika koji praktičnu nastavu izvode izvan Škole kod drugog poslodavca, utvrđuju se ugovorom o provedbi takva nastave.
    Ugovor iz stavka 1. ovog članka zaključuje Škola, poslodavac kod kojeg se vrši praktična nastava i punoljetni učenik, odnosno roditelj ili staratelj malodobnog učenika ili Škola i poslodavac.
    Škola je dužna voditi posebnu evidenciju i zaključenim ugovorima iz ovog članka.

                    Članak 14.    
    Radi ostvarivanja nastavnih sadržaja Škola može izvoditi izlete i ekskurzije i poduzimati druge odgovarajuće aktivnosti radi ostvarivanja nastavnih sadržaja i postizanja ciljeva i zadaća propisanih Zakonom i nastavnim programom, pod uvjetima i na način koji propiše ministar.
Voditelj ekskurzije podnosi ravnatelju pisano izvješće o provedenoj ekskurziji.

                    Članak 15.
    Škola ima knjižnicu.
Rad knjižnice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.
Knjižnica ima voditelja i Knjižnični odbor. O radu Knjižnice Škola donosi posebni Pravilnik.

III.    ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE ŠKOLE


                    Članak 16.
    Školu zastupa i predstavlja ravnatelj.
    Ravnatelj može dati punomoć drugoj osobi za zastupanje Škole u pravnom prometu u granicama svojih ovlasti. Punomoć se izdaje sukladno odredbama zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
    Ravnatelj Škole određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i  druge dokumentacije.

                    Članak 17.
    U slučaju privremene spriječenosti obavljanja ravnateljskih poslova, ravnatelja zamjenjuje osoba koju iz reda članova Nastavničkog vijeća odredi Školski odbor.
    Školski odbor određuje zamjenika ravnatelja na prijedlog ravnatelja, a ukoliko ravnatelj nije u mogućnosti dati prijedlog, na prijedlog Nastavničkog vijeća.
Školski odbor dužan je utvrditi da li je predložena osoba suglasna da obavlja poslove ravnatelja kao zamjenik.
    Školski odbor određuje osobu iz stavka 1. ovog članka većinom glasova ukupnog broja svojih članova.
    Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnosti obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva povratka.

IV.    PEČATI I ŠTAMBILJ
                    Članak 18.
    
    U radu i poslovanju Škola koristi:
1. Pečat s grbom Republike Hrvatske, okruglog oblika, promjera 38 mm, na kojem je uz rub ispisan naziv i sjedište Škole i Republika Hrvatska, a u sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske
2. Pečat  četvrtastog oblika, veličine 15 x 55 mm, koji sadrži naziv i sjedište Škole, te  pečat četvrtastog oblika  veličine 10 x 35 mm.
3.   Svaki pečat ima svoj broj.

    Pečatom iz stavka 1. toč. 1. ovoga članka ovjeravaju se javne isprave koje Škola izdaje i akti koje Škola donosi u okviru javnih ovlasti (evidencije s dokumentacijom o upisu i ispisu učenika, o pedagoškim mjerama , o predmetnim i razrednim ispitima i dr.).
Pečat  i štambilj iz  stavka  1. toč.  2.  ovoga  članka  Škola  koristi  za  redovito  administrativno--financijsko poslovanje.
O broju, uporabi, čuvanju i načinu uporabe pečata odlučuje ravnatelj.    
    U poslovima u kojima na osnovi javnih ovlasti odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili druge fizičke ili pravne osobe, Škola postupa prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.


V.  UNUTARNJE USTROJSTVO

                    Članak 19.
    U Školi se ustrojavaju sljedeće ustrojstvene cjeline:
organizacijsko-razvojna služba, i
administrativno-tehnička služba.
     Organizacijsko-razvojna služba obavlja poslove u svezi s izvođenjem nastavnog plana i programa, potrebama i interesima učenika te promicanja stručno-pedagoškog rada Škole, sukladno Zakonu, provedbenim propisima i Godišnjem planu i programu rada Škole i
    Administrativno-tehnička služba obavlja opće, pravne, kadrovske, računovodstvene i knjigovodstvene poslove, poslove vođenja i čuvanja pedagoške dokumentacije i evidencije, ostvarivanja prava učenika, roditelja i radnika, poslove tehničkog održavanja i rukovanja opremom i uređajima, poslove održavanja čistoće objekata i okoliša i druge poslove u skladu sa Zakonom, provedbenim propisima i Godišnjim planom i programom rada Škole.


VI.     TIJELA ŠKOLE

Školski odbor

                    Članak 20.
    Školom upravlja Školski odbor.
    Školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ako radničko vijeće nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem, na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana, a ostalih šest članova imenuje i razrješava:
Nastavničko vijeće dva člana iz reda nastavnika i stručnih suradnika,
Vijeće roditelja jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole,
osnivač tri člana samostalno.
    Članovi Školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani, a mandat članova teče od dana konstituiranja Školskog odbora.
    Mandat članu Školskog odbora iz reda roditelja prestaje najkasnije u roku 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u školi.
    Svaki član Školskog odbora može biti izabran za predsjednika, a do izbora predsjednika sjednicu vodi najstariji član Školskog odbora.
    Odluke školskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova.
    Školski odbor se može konstituirati ako je imenovana većina članova Školskog odbora.
    Konstituirajuću sjednicu Školskog odbora saziva ravnatelj najkasnije u roku od 15 dana nakon što je imenovana većina članova Školskog odbora.

                    Članak 21.
    Postupak izbora kandidata mora biti proveden najkasnije 30 dana prije isteka mandata  Školskog odbora                    
    Kandidate za članove Školskog odbora iz reda nastavnika i stručnih suradnika biraju nastavnici i stručni suradnici na sjednici Nastavničkog vijeća tajnim glasovanjem.
Za provođenje postupka izbora kandidata nastavnici i stručni suradnici imenuju  povjerenstvo od tri člana. Član povjerenstva ne može biti kandidat za člana Školskog odbora.  
Nastavnik i stručni suradnik  može i sam istaknuti svoju kandidaturu.



                    Članak 22.
    Nastavnik i stručni suradnik koji je prihvatio ili sam istaknuo svoju kandidaturu i čiju je kandidaturu javnim glasanjem podržala većina prisutnih, Povjerenstvo upisuje u listu kandidata.
    Lista kandidata mora sadržavati najmanje 4 kandidata.
    Na listu kandidata, kandidati se unose prema abecednom redu prezimena.

                    Članak 23.
    Glasanje je pravovaljano ako mu je pristupila većina članova Nastavničkog vijeća.
Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima.
    Na glasačkom se listiću prezimena navode abecednim redom, a glasa se na način da se zaokružuje broj ispred  pojedinog kandidata.


                    Članak 24.
    Važeći je glasački listić na kojem su zaokruženi redni brojevi ispred prezimena do dva kandidata.
    Glasački listić na kome je zaokruženo tri ili više rednih brojeva ispred prezimena kandidata smatrat će se nevažećim.


                    Članak 25.
    Dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova izabrani su za članove Školskog odbora.
    U slučaju da dva ili više kandidata dobiju jednaki najveći broj glasova, ponavlja se glasanje u drugom krugu samo za te kandidate.

                    Članak 26.
    Kandidata za člana Školskog odbora iz reda Vijeća roditelja biraju roditelji na sjednici Vijeća tajnim glasanjem.
    Svaki roditelj – član Vijeća može predložiti drugog roditelja – člana Vijeća ili     istaknuti svoju kandidaturu za članstvo  u Školskom odboru uz uvjet da predloženi kandidati nisu radnici Škole.
    Postupak izbora kandidata mora biti proveden najkasnije 30 dana prije isteka mandata Školskog odbora.

                    Članak 27.
    Glasanje provodi povjerenstvo od 3 člana. Član povjerenstva ne može biti kandidat za člana Školskog odbora. Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima na kojem se prezimena kandidata navode po abecednom redu, a glasa se na način da se zaokružuje broj ispred prezimena pojedinog kandidata. Glasački listić na kojem je zaokruženo dva ili više kandidata smatrat će se nevažećim.

                    Članak 28.
Kandidat koji dobije najveći broj glasova izabran je za člana Školskog odbora.


                    Članak 29.
    U slučaju da dva ili više kandidata dobiju jednaki najveći broj glasova, ponavlja se glasanje u drugom krugu samo za te kandidate.
                
                    Članak 30.
    Predsjednika biraju članovi Školskog odbora između sebe javnim glasanjem.


                    Članak 31.
    Svaki član Školskog odbora može za predsjednika predložiti jednog kandidata. Ako je istaknuto više kandidata, glasa se za svakog kandidata ponaosob.
    Za predsjednika Školskog odbora izabran je kandidat za kojeg je glasala većina od ukupnog broja članova Školskog odbora.
    Izborom predsjednika konstituiran je Školski odbor.
Članovi Školskog odbora mogu odlučiti da izbor predsjednika i zamjenika predsjednika izvrše tajnim glasanjem.
    Zamjenika predsjednika Školskog odbora bira se na način i po postupku koji je određen za predsjednika.

                    Članak 32.
    Sjednice Školskog odbora saziva i njima rukovodi predsjednik.
    Pisani pozivi s prijedlogom dnevnog reda i materijalima za raspravu, dostavljaju se najmanje 5 dana prije održavanja sjednice.
    Iznimno, ako za to postoje opravdani razlozi, poziv za sjednice može se uputiti telefaksom ili telefonom.
    Predsjednik je dužan sazvati sjednicu Školskog odbora i na pisani zahtjev najmanje tri člana Školskog odbora ili osnivača.
    Za slučaj spriječenosti predsjednika ili ako predsjednik odbije zakazati sjednicu, pripremu i vođenje sjednice dužan je obaviti zamjenik predsjednika.
    Ukoliko predsjednik Školskog odbora, odnosno njegov  zamjenik odbiju zakazati sjednicu , a radi se o potrebi hitnog odlučivanja o pitanjima kojima se  osigurava nesmetano odvijanja redovite djelatnosti, odnosno    zakonitost rada Škole, sjednicu Školskog odbora ovlašten je sazvati ravnatelj.

                    Članak 33.
    Školski odbor može održati sjednicu ako je  prisutna većina od ukupnog broja članova Školskog odbora.
    U radu Školskog odbora sudjeluje bez prava odlučivanja ravnatelj Škole.
Sjednici Školskog odbora  mogu prisustvovati i druge osobe koje je pozvao predsjednik Školskog odbora.
    Nakon utvrđivanja kvoruma potrebnog za rad, sjednica započinje verifikacijom zapisnika s prošle sjednice i usvajanjem dnevnog reda.


                    Članak 34.
    Odluke Školskog odbora pravovaljane su ako su izglasane većinom glasova ukupnog broja članova Školskog odbora.
    Glasanje na sjednici je javno osim ako Školski odbor ne odluči da o pojedinoj točki dnevnog reda glasa tajno.

                    Članak 35.
    O radu sjednice Školskog odbora vodi se zapisnik.
    Zapisnik vodi tajnik Škole.
    Zapisnik se obavezno dostavlja članovima Školskog odbora uz poziv i materijal za narednu sjednicu.

                    Članak 36.
    Školski odbor može osnivati radne skupine za razmatranje pitanja i pripremanja prijedloga akata iz svog djelokruga.

                    Članak 37.
    Odluke Školskog odbora koje su od interesa za radnike Škole, učenike i njihove roditelje, objavljuju se na oglasnoj ploči Škole.

                    Članak 38.
    Školski odbor:
- imenuje i razrješuje ravnatelja,
- daje prethodnu suglasnost u vezi zasnivanja radnog odnosa
- donosi statut na prijedlog ravnatelja i uz prethodnu suglasnost osnivača,
- donosi druge opće akte na prijedlog ravnatelja,
- donosi školski kurikulum na prijedlog Nastavničkog vijeća i ravnatelja,
- donosi godišnji plan i program na prijedlog ravnatelja i nadzire njegovo izvršenje,
- donosi financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun na prijedlog ravnatelja,
- odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radno odnosa,
- predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih odluka vezanih uz osnivačka prava,
- daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad i sigurnost u Školi te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom,
- odlučuje o zaključivanju ugovora o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju pokretne imovine vrijednosti iznad 70.000,00 kuna  do 100.000,00 kuna,
- o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju pokretne imovine vrijednosti iznad 100.000,00 kuna uz prethodnu suglasnost osnivača,
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nepokretne imovine uz prethodnu suglasnost osnivača, bez obzira na vrijednost nepokretne imovine,
- imenuje komisije za provođenje postupka upisa učenika u prve razrede Škole
- razmatra predstavke i prijedloge građana u vezi s radom Škole,
- razmatra rezultate odgojno-obrazovnog rada.
 - rješava o žalbama učenika i njihovih roditelja u II. stupnju  u vezi poslova iz javnih ovlasti  ako nije stavljeno u nadležnost drugom tijelu temeljem zakona i ovog Statuta.


                    Članak 39.
    Članu Školskog odbora  mandat prestaje razrješenjem i prije isteka vremena na koji je imenovan:
- ako sam zatraži razrješenje,
- ako ne dolazi na sjednice Školskog odbora ili svojim radom  i ponašanjem nanosi štetu Školi,
- ako članu izabranom iz reda Nastavničkog vijeća prestane radni odnos u Školi,
- članu izabranom iz reda Vijeća roditelja prestaje najkasnije u roku 60 dana od dana kada je prestalo školovanje učenika u školi.
- i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
    U slučaju kada  članu Školskog odbora mandat prestane prije isteka četverogodišnjeg razdoblja, novoimenovanom članu Školskog odbora mandat traje do isteka mandata člana umjesto kojeg je imenovan.

2. Ravnatelj

                    Članak 40.
    Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Škole.

                    Članak 41.
    Ravnatelj:
- predlaže Školskom odboru statut i druge opće akte,
- organizira i vodi rad i poslovanje Škole,
- predstavlja i zastupa Školu,
- predlaže godišnji plan i program rada Škole,
- predlaže Školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun,
- brine o izvršavanju odluka osnivača, Školskog odbora i Nastavničkog vijeća,
- obustavlja izvršenje odluka Školskog odbora za koje smatra da su nezakonite,
- izdaje rješenja o radnim obvezama nastavnika,
- posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, analizira rad nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje,
- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno članku 114.  Zakona,
- određuje raspored upućivanja radnika na redovite liječničke preglede,
- izvješćuje Školski odbor i osnivača o nalazima i odlukama tijela upravnog i stručnog nadzora,
- planira rad, saziva i vodi sjednice Nastavničkog vijeća,
- u suradnji s Nastavničkim vijećem predlaže školski kurikulum,
- poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja poslova ili zbog neispunjavanja drugih obveza iz radnog odnosa,
- brine se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika školske ustanove,
- odgovara za sigurnost učenika, nastavnika, stručnih suradnika i ostalih radnika,
- surađuje s učenicima i roditeljima,
- surađuje s osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i drugim tijelima
- nadzire pravodobno i točno unošenje podataka u elektronsku maticu,
- imenuje razrednike razrednih odjela,
- odlučuje o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju pokretne imovine  vrijednosti do 70.000,00 kuna,
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom, drugim propisima i općim aktima Škole.

                    Članak 42.
    Za ravnatelja Škole može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete predviđene zakonom.
    Odluku o raspisivanju natječaja za izbor ravnatelja donosi Školski odbor najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja.


                    Članak  43.
    Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor.
    Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske.
    Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja
    Ravnatelja imenuje odlukom Školski odbor uz prethodnu suglasnost ministra.
    Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.
    Školski odbor je obvezan nakon dobivene suglasnosti za imenovanje ravnatelja u roku od 15 dana od dana isteka roka iz stavka 5. ovog članka donijeti odluku o imenovanju kandidata za ravnatelja za kojeg je zatražio prethodnu suglasnost.
    U postupku izbora i imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova nastavničkog vijeća,  vijeća roditelja, te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.
    Stajališta tijela iz stavka 7. ovog članka donose se na sjednici nastavničkog vijeća, vijeću roditelja, te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru.
    Odluka o izboru i imenovanju ravnatelja školski odbor donosi javnim glasovanjem.
    
                    Članak 44.
    Tekst javnog natječaja za imenovanje ravnatelja posebice sadrži:
- uvjete koje mora ispunjavati kandidat,
- vrijeme na koje se imenuje,
- rok do kojeg se primaju ponude kandidata a koji ne može biti kraći od 8 ni duži od 15 dana, uz obaveznu naznaku “Za natječaj za ravnatelja - ne otvarati”
- rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru (a koji ne može biti dulji od 45 dana od dana isteka roka za podnošenje ponuda).



                    Članak 45.
    Prijave na natječaj Škola je dužna urudžbirati neotvorene. Prijave otvara predsjednik Školskog odbora na sjednici  Školskog odbora.
    Nakon otvaranja prijava, Školski odbor utvrđuje:
- koji kandidati ispunjavaju uvjete natječaja,
- jesu li prijave dostavljene u propisanom roku, i
- jesu li prijave potpune.
    Nakon toga, Školski odbor sastavlja izbornu listu.



                    Članak 46.
    Stajališta tijela iz članka 43. stavka 8. o kandidatima s izborne liste donose se tajnim glasovanjem i obavlja se putem glasačkih listića. Broj listića mora odgovarati broju članova tijela prisutnih na sjednici na kojoj se provodi glasanje.
    Kandidati s izborne liste upisuju se u glasački listić abecednim redom njihovih prezimena.
    Glasanje se obavlja zaokruživanjem  rednog broja ispred prezimena kandidata.
    Važeći je glasački listić na kojem je zaokružen samo jedan kandidat.

                    Članak 47.
    Za ravnatelja Škole izabran je onaj kandidat za kojeg je glasala većina od ukupnog broja članova Školskog odbora.

                    Članak 48.
    Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran ili bude uskraćena suglasnost ministra za izabranog kandidata natječaj će se ponoviti, a do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja Školski odbor će imenovat  vršitelja dužnosti ravnatelja, ali najduže do godine dana.
    Vršitelj dužnosti ima sva prava i obveze ravnatelja.

                    Članak 49.
    Ugovor o radu s imenovanim ravnateljem zaključuje predsjednik Školskog odbora.
Ravnatelj može osnovati radne skupine za razradu pojedinih pitanja iz svog djelokruga.

                    Članak 50.
    Ravnatelj može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na koji je imenovan:
- na osobni zahtjev,
- u slučajevima utvrđenim zakonom.
    U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Školski odbor imenovat će vršitelja dužnosti ravnatelja i raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti

                    Članak 51.
    Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za nastavnika odnosno stručnog suradnika.
    Ako se u natječajnom postupku za ravnatelja ne izvrši izbor zbog uskrate prethodne suglasnosti  osoba kojoj je suglasnost uskraćena ne može biti imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja.

3. Stručna tijela

                    Članak 52.
    Stručna tijela Škole su Nastavničko vijeće i Razredno vijeće.

                    Članak 53.
    Nastavničko vijeće čine nastavnici Škole, stručni suradnici te ravnatelj Škole.    
    Nastavničko vijeće:
- raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima Škole, razreda i razrednih odjela,
- donosi odluke o molbama učenika i njihovih roditelja u vezi poslova iz javnih ovlasti                    ako nije stavljeno u nadležnost drugom tijelu temeljem zakona i ovog Statuta
- brine o uspješnom ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja
- raspravlja o radu i rezultatima odgojno-obrazovnog rada te daje Školskom odboru i ravnatelju mišljenja i prijedloge u vezi s organizacijom rada i uvjetima za obavljanje djelatnosti Škole
- imenuje voditelje stručnih aktiva
- po potrebi osniva stručno-savjetodavna tijela Škole koja nisu predviđena ovim Statutom
- odlučuje o pohvalama i nagradama učenicima
- izriče pedagoške mjere za koje je ovlašteno,
- obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom Škole i drugim aktima Škole.
    Nastavničko vijeće radi na sjednicama.
    Sjednice Nastavničkog vijeća saziva i njima rukovodi ravnatelj.
    Nastavničko vijeće donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.

                    Članak 54.
    Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.
    Razredno vijeće:
- raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima razreda
- brine o uspješnom ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja u razrednom odjelu i u tu svrhu surađuje s razrednikom
- predlaže izlete i ekskurzije razrednog odjela
- izriče pedagoške mjere za koje je ovlašteno
- obavlja i druge poslove određene zakonom, Statutom Škole i drugim aktima Škole.
    Razredno vijeće saziva razrednik razrednog odjela koji ujedno rukovodi radom sjednice.
    Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova.
    U slučaju potrebe, sjednicu razrednog vijeća može sazvati i ravnatelj Škole.

                    Članak 55.
    Škola ima stručne aktive.
    Stručne aktive Škole čine svi nastavnici odgovarajućeg nastavnog predmeta, odnosno skupine srodnih predmeta.
    Djelokrug i način rada stručnih aktiva uređuje se Poslovnikom o radu stručnih tijela Škole.    

                    Članak 56.
    Odlukom Nastavničkog vijeća mogu se osnivati i druga stručno-savjetodavna tijela.
    Djelokrug i način rada stručno-savjetodavnih tijela iz stavka 1. ovog članka uređuje se odlukom o njihovom osnivanju.


4. Vijeće roditelja
                    Članak 57.
    U Školi se ustrojava Vijeće roditelja.
    Vijeće roditelja sastavljeno je od predstavnika roditelja učenika razrednih odjela Škole.
    Roditelji učenika svakog razrednog odjela biraju na roditeljskom sastanku između sebe u Vijeće roditelja jednog predstavnika.
    Izbor predstavnika roditelja iz prethodnog stavka ovoga članka obavlja se javnim glasanjem na sastanku razrednog odjela.
    Za člana Vijeća roditelja izabran je predstavnik roditelja koji je dobio najveći broj glasova prisutnih roditelja.
    Postupkom izbora rukovodi razrednik razrednog odjela.

                    Članak 58.
    Vijeće roditelja smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća.
    Do izbora predsjednika Vijeća, radom Vijeća rukovodi ravnatelj Škole.
    Predsjednik Vijeća bira se javnim glasanjem. Za predsjednika je izabran član Vijeća koji dobije najveći broj glasova prisutnih članova Vijeća.
    Zamjenik predsjednika Vijeća roditelja bira se na način i po postupku koji je određen za predsjednika.

                    Članak 59.
    Mandat članova Vijeća roditelja traje dok traje školovanje njihove djece u Školi.
    Roditelju prestaje članstvo u Vijeću roditelja:
- ako sam zatraži razrješenje,
- ako tako odluče  roditelji učenika razrednog odjela čiji je izabrani predstavnik.
    U slučaju prijevremenog prestanka mandata člana Vijeća roditelja, imenuje se novi član na način utvrđen člankom 57. ovoga Statuta.
    Početkom školske godine članstvo u Vijeću roditelja popunjava se predstavnicima roditelja učenika prvih razreda.

                    Članak 60.
Vijeće radi na sjednicama.
    Vijeće:
- daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada,
- raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada škole,
- razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom,
- predlaže mjere za unapređenje obrazovnog rada,
- bira svog člana školskog odbora te obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom škole.
Odluke se donose većinom glasova prisutnih članova Vijeća.



VII.  STATUS, PRAVA I DUŽNOSTI UČENIKA I  VIJEĆE UČENIKA

                    Članak 61.
    Status redovnog učenika stječe se upisom u Školu.
    Učeniku srednje škole prestaje status redovitog učenika:
-    na kraju školske godine u kojoj je završio srednje obrazovanje,
-    kad se ispiše iz srednje škole
-    kada se ne upiše u sljedeći razred srednje škole u skladu s odredbama članka 79. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
    Učeniku koji je završio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa, ali nije položio državnu maturu, odnosno nije izradio i obranio završni rad, status redovitog učenika prestaje godinu dana nakon završetka školske godine u kojoj je završio zadnji razred upisanog obrazovnog programa.



                         Članak 62
    U skladu s odredbama Zakona o strukovnom obrazovanju iznimno, kategoriziranim sportašima sukladno odredbama Zakona o športu i polaznicima koji ne završavaju obrazovanje zbog roditeljstva, iznimnih, socijalnih, osobnih ili obiteljskih prilika te zbog bolesti može se produljiti status redovitog polaznika najviše za dvije godine.
    O produženju statusa redovitog polaznika uz priloženu dokumentaciju nadležnih tijela, odlučuje ravnatelj na prijedlog razrednog vijeća.
    Polaznici iz stavka 1. ovog članka imaju pravo dva puta pohađati svaki razred ukoliko zbog opravdanih razloga nisu ispunili obveze iz obrazovnog kurikuluma.


                       Članak 63.
    Učenici Škole imaju prava i dužnosti utvrđene Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, ovim Statutom i drugim općim aktima Škole.

                       Članak 64.
Prava učenika su:
- sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu,
- birati i biti biran za predstavnika razreda u Vijeće učenika
- sudjelovati u raspravama o povredama dužnosti i neispunjavanju obveza, te davati mišljenja o primjeni pedagoških mjera,
- davati mišljenje o mjerama poticanja i nagrađivanja učenika,
- osnivati sekcije i druge oblike kulturno-umjetničkog, športskog i tehničkog sadržaja, te prema svojim interesima, sklonostima  i sposobnostima sudjelovati u ostalim slobodnim aktivnostima
- birati i biti biran za predsjednika razrednog odjela.
- pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,
- pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,
- pravo na uvažavanje njegovog mišljenja,
- pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove,
- pravo na pritužbu koju može predati nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru,
- pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda,
- pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.

                    Članak 65.

    Dužnosti učenika su:
- pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao,
- pridržavanje pravila kućnog reda,
- ispunjavanje uputa nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom,
- čuvati udžbenike i druga obvezna i nastavna sredstva,
- čuvati školsku imovinu, kao i privatnu imovinu učenika, nastavnika i drugih radnika Škole,
- ponašati se pristojno prema drugim učenicima Škole, nastavnicima i ostalim radnicima Škole,
- poštovati pravila školskog života i rada i pridržavati se odredaba ovoga Statuta i drugih akata i odluka Škole.


                    Članak 66.
    Učenici su dužni izostanke s nastave odnosno zakašnjenja na nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada opravdati liječničkom potvrdom, pismenom ispričnicom ili usmenom isprikom roditelja – staratelja te ostalim valjanim potvrdama  najkasnije u roku od 7 dana od povratka u školu.
    Opravdani izostanci su: bolest učenika, smrtni slučajevi u obitelji, iznimne obiteljske prilike , prometni zastoji i prekidi, elementarne nepogode i sl.
    Opravdanost izostanka u pravilu prosuđuje razrednik.

                    Članak 67.
    Učenik može izostati s nastave odnosno drugog oblika odgojno-obrazovnog rada po odobrenju:
    - predmetnog nastavnika s njegovog sata,
    - razrednika do 1 dana,
    - ravnatelja do 6 dana,
    - Nastavničkog vijeća  više od 6 dana.


                    Članak 68.
    Ako učenik ne pohađa redovito nastavu ili je prestane pohađati a o razlozima izostanka nije obaviješten razrednik, razrednik će zatražiti od roditelja objašnjenje o razlozima neredovitog pohađanja ili nepohađanja nastave.
    

                    Članak 69.
    Redovni učenici mogu tijekom školovanja promijeniti upisani program.
    Promjena programa i upis u Školu može se uvjetovati polaganjem razlikovnih i dopunskih ispita.
    Nastavničko vijeće odobrava promjenu programa i upis u Školu.
    Sadržaj razlikovnih odnosno dopunskih ispita te način i rokove njihovog polaganja utvrđuje Nastavničko vijeće.       


                    Članak 70.
    Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steći srednju stručnu spremu nastavljanjem obrazovanja i polaganjem ispita.
    Učenik  iz stavka 1. ovog članka, kao i učenik koji je završio obrazovni program u trajanju od tri godine može u roku od godine dana od dana završetka strukovnog programa nastaviti školovanje u statusu redovitog učenika.
    Ostvarivanje prava iz st. 1. i 2. ovog članka obavezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih i/ili dopunskih ispita, a način i rokove polaganja ispita utvrđuje nastavničko vijeće.


                    Članak 71.
    Uspjeh redovnih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave.
    Uspjeh učenika i zaključnu ocjenu za svaki predmet utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu odnosno obrazovnoj grupi na kraju  nastavne godine, na temelju praćenja i ocjenjivanja tijekom  nastavne godine.
    Nastavnici su dužni upoznati učenike na početku nastave s njihovim obvezama, za svaki nastavni predmet.

                    Članak 72.
    Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke.
    Odluku o oslobađanju učenika donosi Nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite.
    Učenik koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.
    

                    Članak 73.
    Redovni učenici sa statusom kategoriziranog sportaša sukladno odredbama Zakona o športu, posebno daroviti učenici u umjetničkom području i učenici koji se pripremaju za međunarodna natjecanja, mogu završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u vremenu za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.
    Način i rokove takvog školovanja utvrđuje Nastavničko vijeće za svakog učenika zasebno.   
    Škola je dužna omogućiti redovitim učenicima koji su športaši u natjecateljskim kategorijama sudjelovanje na športskim natjecanjima i športskim pripremama, na državnoj razini.
    
                    Članak 74.
    Redovni učenik programa za stjecanje srednje stručne spreme, može tijekom savladavanja programa dva puta ponavljati razred.
    Isti razred može se ponavljati samo jedanput.
    Iznimno, ako je tako određeno posebnim propisom, učenik može pohađati svaki razred dva puta.
    Ako se učenik ispiše iz srednje škole prije završetka tekuće školske godine  i ne stekne razrednu svjedodžbu, u sljedećoj školskoj godini može upisati isti razred drugi put u istom ili drugom obrazovnom programu.
    

                    Članak 75.
    U Školi se osniva Vijeće učenika.
    Vijeće učenika čine predsjednici svakog razrednog odjela Škole.
    Učenici svakog razrednog odjela biraju svoga predsjednika  javnim glasanjem. Postupkom izbora rukovode razrednici razrednih odjela.
    Radom Vijeća učenika škole  rukovodi predsjednik.
    Za predsjednika Vijeća učenika izabran je učenik koji je dobio najveći broj glasova prisutnih članova. Glasanje je javno.


                    Članak 76.
    Vijeće učenika razmatra pitanja značajna za rad učenika u Školi.
    Predstavnik Vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela Škole kad se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava odlučivanja.

                    Članak 77.
    Vijeće učenika radi na sjednicama koje se sazivaju po potrebi.
    U radu Vijeća učenika obavezno sudjeluje stručni suradnik  psiholog ili pedagog  a mogu sudjelovati i ravnatelj, tajnik ili druga osoba pozvana na sjednicu Vijeća ali bez prava odlučivanja.
    O radu Vijeća učenika vodi se zapisnik. Zapisnik vodi član Vijeća kojeg odredi predsjednik.

                    Članak 78.
    Član Vijeća učenika bira se na vrijeme od jedne godine i može biti ponovno izabran.


VIII.     TAJNIK ŠKOLE    
                    Članak 79.
    Škola ima tajnika.
    Poslove tajnika može obavljati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij pravne, odnosno stručni studij upravne struke.



IX. ISPITI

1. PONOVNI ISPITI
                    Članak 80.
    Uspjeh učenika i zaključnu ocjenu za svaki nastavni predmet utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu odnosno obrazovnoj grupi na kraju polugodišta i nastavne godine.
    Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog predmeta, ima pravo u roku od dva dana od dana priopćenja ocjene podnijeti zahtjev Nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene.
    Učenik ima pravo na polaganje ispita pred povjerenstvom ako i nakon preispitivanja ocjene nije zadovoljan ocjenom.
    Učenik ili roditelj može podnijeti zahtjev za polaganjem ispita pred povjerenstvom, u roku dva dana od priopćenja odluke Nastavničkog vijeća.
    Povjerenstvo čine tri člana koje određuje Nastavničko vijeće, a ocjena povjerenstva je konačna.

                    Članak 81.
    Povjerenstvo pred kojim se polaže ispt čine tri člana i to: predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.


                    Članak 82.
    U slučaju da u školi ne postoji drugi nastavnik istog ili srodnog predmeta ili da je jedini nastavnik istog ili srodnog predmeta ili razrednik opravdano odsutan s posla na dan održavanja ponovnog ispita, odnosno ako su toga dana naznačene osobe angažirane na drugim pedagoškim poslovima (ranije planiranim), članovi povjerenstva za ponovni ispit  mogu biti i  drugi članovi Nastavničkog vijeća.
    Ukoliko članovi povjerenstva ne mogu donijeti ocjenu jednoglasno, ocjenu donose većinom glasova.
    Član povjerenstva koji nije suglasan s ocjenom ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.
    Ocjena povjerenstva ne može biti niža od zaključne ocjene radi koje je učenik podnio zahtjev za ponovni ispit.
    
    Ostvarivanjem prava na ponovni ispit, učenik ne gubi pravo na popravni ispit.



2.  POPRAVNI ISPIT

                    Članak 83.
    Redovni učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan, ima pravo polagati popravni ispit.
    Popravni ispiti izvode se pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka.
    Prvi ispitni rok održava se najranije 15 dana od dana završetka nastave. Drugi ispitni rok održava se u drugoj polovici kolovoza tekuće školske godine.
    Učenik koji nije uspješno položio popravni ispit u prvom ispitnom roku, ima pravo bez dodatnih uvjeta polagati ispit u drugom ispitnom roku.
    Vrijeme ispitnih rokova utvrđuje se godišnjim planom i programom Škole.

                    Članak 84.
    Iznimno od odredbi prethodnog članka ovog Statuta, učenik koji je na kraju nastavne godine ocijenjen negativnom ocjenom iz praktične nastave ili iz predmeta koji zahtijevaju uspješno svladavanje nastavnih vježbi, polaže popravni ispit u drugom ispitnom roku, ukoliko do prvog roka ne može dopuniti ili ponoviti praktičnu nastavu ili nastavne vježbe.
    
                    Članak 85.
    Škola može, u vremenu od završetka nastave do roka za polaganje popravnog ispita u prvom ispitnom roku, organizirati dopunsku nastavu ili konzultacije iz predmeta iz kojih učenici polažu popravne ispite. Dopunska nastava se planira godišnjim programom. S rasporedom dopunske nastave odnosno konzultacija, učenici moraju biti upoznati najkasnije na dan održavanja sjednica Razrednog vijeća nakon završetka nastave.
 
                    Članak 86.
    U ispitno povjerenstvo za polaganje popravnih ispita ravnatelj imenuje tri člana i to: predmetnog nastavnika, nastavnika istog ili srodnog predmeta i razrednika.
U slučaju da u školi ne postoji drugi nastavnik istog ili srodnog predmeta ili da je jedini nastavnik istog ili srodnog predmeta ili razrednik opravdano odsutan s posla na dan održavanja popravnog ispita, odnosno ako su toga dana naznačene osobe angažirane na drugim pedagoškim poslovima (ranije planiranim), članovi povjerenstva za ponovni ispit  mogu biti i  drugi članovi Nastavničkog vijeća.
    Povjerenstvo u pravilu donosi ocjenu jednoglasno.
    Ukoliko povjerenstvo ne može donijeti ocjenu jednoglasno, ocjena se donosi većinom glasova, a član povjerenstva koji s ocjenom nije suglasan ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.
    Ocjena ispitnog povjerenstva je konačna.

 
3.  PREDMETNI ILI RAZREDNI ISPIT


                    Članak 87.
    Učenik koji iz opravdanih razloga nije mogao pohađati nastavu 30% od ukupnog godišnjeg fonda nastavnih sati  i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta upućuje se na polaganje predmetnog ili razrednog ispita.
    Zahtjev se podnosi Nastavničkom vijeću putem tajništva Škole.
    Nastavničko vijeće ocjenjuje opravdanost zahtjeva i donosi odluku o odobravanju ili neodobravanju polaganja ispita.
    Opravdanim razlozima iz stavka jedan ovog članka smatraju se:
- bolest u duljem trajanju
- vojna i druge obveze
- isključenje učenika iz škole
- razna športska i druga natjecanja;
- drugi razlog koji Nastavničko vijeće ocijeni opravdanim.
    Ako učenik zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pristupi popravnom ili predmetnom ispitu odnosno razrednom ispitu u propisanim rokovima, škola mu je dužna omogućiti polaganje ispita nakon prestanka razloga zbog kojeg nije pristupio ispitu.

                    Članak 88.
    Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima prema pravilima koje propisuje ministar.
    Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti školu u kraćem vremenu od propisanog.
    U tijeku jedne školske godine učenik  može završiti dva razreda.
    uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu propisuje ministar.

                    Članak 89.
    Predmetni ili razredni ispit polaže se, u pravilu, na kraju nastave.
    Vrijeme polaganja određuje Nastavničko vijeće na prijedlog ravnatelja.


                          Članak  90.
    Predmetni ili razredni ispiti polažu se pred ispitnim povjerenstvom od tri člana koje imenuje ravnatelj.
    Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka čine predmetni nastavnik, nastavnik istog ili srodnog predmeta i razrednik.
    U slučaju da u školi ne postoji drugi nastavnik istog ili srodnog predmeta ili da je jedini nastavnik istog ili srodnog predmeta ili razrednik opravdano odsutan s posla na dan održavanja ispita, odnosno ako su toga dana naznačene osobe angažirane na drugim pedagoškim poslovima (ranije planiranim), članovi povjerenstva za ispit  mogu biti i  drugi članovi Nastavničkog vijeća.
    Učenik ne može polagati više od tri predmeta u jednom danu.
    

4. RAZLIKOVNI I DOPUNSKI ISPITI

                    Članak 91.
    Razlikovne i dopunske ispite polažu:
- učenici koji se tijekom školovanja upisuju u Školu, prelazeći iz obrazovnog programa koji se sadržajem i opsegom razlikuje,
- učenici koji su stekli nižu stručnu spremu, a nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita žele steći srednju spremu,
- učenici koji su završili srednju školu u trogodišnjem trajanju, a koji temeljem osobnog interesa ostvaruju pravo na završetak srednje škole u četverogodišnjem trajanju,
- učenici koji su završili obrazovanje ili dio obrazovnog programa u inozemstvu.
    

5. DRŽAVNA MATURA I  ZAVRŠNI ISPIT

                    Članak 92.
    Srednje obrazovanje učenika u gimnazijskim programima obrazovanja završava polaganjem državne mature.
    Srednje obrazovanje učenika u strukovnim programima obrazovanja, koji traje najmanje četiri godine, završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole.
    Državnu maturu u školama provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji sa školom.
    


X.    POHVALJIVANJE I NAGRAĐIVANJE UČENIKA I PEDAGOŠKE MJERE

1.    POHVALE I NAGRADE

                    Članak 93.
    Učenicima, razrednim odjelima i obrazovnim skupinama koje se ističu u učenju, ponašanju i drugim korisnim aktivnostima dodjeljuju se pohvale i nagrade.
    Cilj pohvala i nagrada je poticanje učenika u ostvarivanju dobrih rezultata i isticanju.
    Pohvale i nagrade mogu predlagati učenici, nastavnici, stručna tijela Škole, Školski odbor, te fizičke i pravne osobe izvan Škole.

                    Članak 94.
Pohvale učenicima izriče:
    - usmenu pohvalu razrednik
    - pisanu pohvalu Razredno vijeće
    - nagradu Nastavničko vijeće.


                    Članak 95.

Pohvale mogu biti:
usmene, objavljene na sjednici stručnih tijela, školskim svečanim skupovima, prigodnim proslavama, svečanostima povodom završetka školske godine i sl.;
pismene ( pohvalnice, diplome, priznanja i sl.);
u obliku prigodnih znački, pehara , knjiga i sl.


                    Članak 96.
Nagrade mogu biti:
knjige, umjetnine, albumi, fotografije i sl.;
sportski rekviziti, alati i pribor za učenje i rad, pribor za umjetničko stvaranje i reproduciranje;
novčane nagrade.
    
    
                    Članak 97.
    O pohvalama i nagradama  Škola vodi posebnu evidenciju.
    Izrečene pohvale i dodijeljene nagrade ubilježit će se u trajne dokumente o učenicima ( matična knjiga ili druga matična dokumentacija) prema posebnom aktu ministra.


                    Članak 98.
    Sredstva za nagrade osiguravaju se financijskim planom Škole (posebni fond za nagrade učenicima) za tekuću školsku godinu.

                    Članak 99.
    Pobliže odredbe i o kriterijima i načinu i postupku pohvaljivanja i nagrađivanja donosi Nastavničko vijeće.


2. PEDAGOŠKE MJERE

                    Članak 100.
    Učenicima koji ne ispunjavaju dužnosti i obveze utvrđene Zakonom, ovim Statutom i drugim normativnim aktima Škole, mogu se izreći pedagoške mjere.
    Cilj pedagoških mjera je ukazati učeniku na njegove greške, propuste i nedolično ponašanje.
    Pedagoške mjere se izriču učenicima radi sprječavanja negativnih pojava, nemarnog odnosa prema učenju, nekulturnog i neprimjerenog ponašanja i sl.
    Izricanje pedagoških mjera ne smije biti u svrhu zastrašivanja ili ponižavanja učenika, odnosno povrede njegovog dostojanstva i osobnosti.

                    Članak 101.
    Pedagoške mjere mogu se izreći samo točno određenom učeniku.

                    Članak 102.

Pedagoške mjere su:
- opomena
- ukor
- opomena pred isključenje
- odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka
- isključenje iz Škole.
Prijedlog  za donošenje pedagoških mjera može dati:
    - svaki nastavnik pojedinačno ( uključujući i razrednika),
    - stručna tijela Škole i Školski odbor
    - svaki roditelj-skrbnik ili skupina roditelja.
    Prijedlog iz stavka 1. alineja 3, 4. i 5. ovog članka podnosi se obavezno u pisanom obliku i mora biti obrazložen.

                    Članak 103.
    Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti,  neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja iz članka 102. ovog Statuta izriču se za tekuću nastavnu godinu.
    
                    Članak 104.
    Pedagošku mjeru OPOMENU izriče razrednik radi:
- ometanja izvođenja nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada;
- ometanja drugih učenika u učenju i praćenju nastave;
- nemarnog odnosa prema učeničkim obvezama;
- neopravdanog izostajanja s  nastave i drugih oblika odgojno- obrazovnog rada  do 6 sati
kršenja odredbi kućnog reda.


                    Članak 105.
    Pedagošku mjeru UKOR  izriče Razredno vijeće radi:
- duljeg nemarnog odnosa prema učeničkim obvezama;
- ponavljanja ponašanja radi kojega je izrečena mjera opomene;
- neopravdanog izostajanja s redovne nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 7 do 20  sati izostanka
- izazivanja sukoba među učenicima;
- drskog ponašanja prema nastavniku, radniku Škole, drugom učeniku ili stranci nazočnoj u Školi;
- oštećivanja školske imovine ili imovine učenika, radnika Škole ili stranke nazočne u  Školi;
- težeg kršenja odredbi kućnog reda.

                    Članak 106.
    Pedagošku mjeru OPOMENU PRED ISKLJUČENJE izriče Nastavničko vijeće zbog:
- ponavljanja ponašanja radi kojega je izrečena mjera ukora ili opomene;
- težeg i duljeg nemarnog odnosa prema učeničkim obvezama;
- neopravdanog izostajanja s redovne nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada od 20 do 30 sati
- otuđivanja ili nanošenja  štete na školskoj ili privatnoj imovini;
- nedoličnog ponašanja prema radniku Škole ili stranci nazočnoj u školi;
- ugrožavanja sigurnosti i tjelesnog integriteta učenika, radnika Škole ili stranke nazočne u Školi
- pokušaja odnosno upisivanja ili prepravljanja ocjena u imeniku ili svjedodžbi;
- teškog kršenja odredbi kućnog reda
    
                    Članak 107.
    Pedagošku mjeru ISKLJUČENJE IZ ŠKOLE izriče ravnatelj zbog:
- ponavljanja ponašanja radi kojeg su izrečene mjere opomene pred isključenje, ukor, odnosno opomena;
- neopravdanog izostajanja s redovne nastave više od 30 sati;
- organiziranja ili izazivanja tuče, odnosno fizičkog napada na drugog učenika, radnika Škole ili drugih osoba;
- uživanja alkohola ili narkotičkih sredstava, njihovo unošenje u Školu i nagovaranje drugih osoba na trošenje;
- nedoličnog ili neodgovornog ponašanja kojim se znatno ometa izvođenje odgojno-obrazovnog rada u Školi ili izvan nje;
- otuđenja tuđe imovine ili nanošenje veće štete školskoj ili privatnoj imovini;
- uništavanje školske dokumentacije;
- krivotvorenje javnih i drugih isprava radi ostvarivanja određene koristi;
- kršenje kućnog reda i drugih razloga koji se takve prirode da zahtijevaju isključivanje iz Škole.
    Do okončanja postupka izricanja mjere isključenja iz srednje škole ravnatelj može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog procesa.

                    Članak 108.
    Prije donošenja pedagoških mjera, a naročito isključenja iz Škole, učenik se mora saslušati a činjenično stanje u potpunosti utvrditi.
    Postupak se može okončati i bez učenikovog očitovanja ako se isti dvaput ne odazove pozivu ili izričito izjavi da se ne želi očitovati.
    Pedagoška mjera isključenja iz Škole ne može se donijeti ako prethodno nije izrečena neka od blažih pedagoških mjera i ako o namjeri njezinog izricanja nisu obaviješteni roditelji/staratelji učenika.

                    Članak 109.
    Škola je dužna provoditi pedagoške mjere poštujući učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikovog razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne okolnosti.
        
                    Članak 110.
    Postupak za izricanje opomene, ukora i opomena pred isključenje provodi razrednik, a za isključenje iz Škole povjerenstvo.


                    Članak 111.
    Povjerenstvo za provođenje postupka izricanja mjere isključenja iz Škole ima tri (3) člana koje iz reda nastavnika imenuje Nastavničko vijeće.
    U povjerenstvo se u pravilu, imenuje i razrednik učenika.
    
                    Članak 112.
    Postupak za isključenje učenika iz škole je hitan.
    Povjerenstvo postupak provodi javno, osim u slučaju kad se iz određenih opravdanih razloga ili zbog čuvanja profesionalne tajne isključi javnost.
    Obavijest o pokretanju postupka za isključenje učenika iz Škole mora biti uručena učeniku i roditelju/staratelju najmanje 8 dana prije dana određenog za početak rada Povjerenstva.

                    Članak 113.
    Povjerenstvo za provođenje postupka izricanja mjera isključenja iz Škole dužno je u tijeku  postupka:
- saslušati učenika, osim u slučaju iz članka 108. stavak 2,
- utvrditi u potpunosti činjenično stanje te nastojati u suradnji s roditeljima-starateljima - otkloniti uzroke učenikova ponašanja i spriječiti neželjene posljedice pogrešnog ponašanja učenika.
        
                    Članak 114.
    Povjerenstvo utvrđuje prijedlog usaglašavanjem. Ukoliko se ne postigne suglasnost, prijedlog se utvrđuje većinom glasova. Član Povjerenstva koji nije suglasan s prijedlogom ima pravo na izdvojeno mišljenje koje se unosi u zapisnik.
    Prijedlog pedagoške mjere s kompletnom dokumentacijom povjerenstvo dostavlja ravnatelju.
    
                    Članak 115.
    Odluka o izrečenoj pedagoškoj mjeri dostavlja se učeniku i njegovom roditelju /staratelju.
     Protiv izrečene pedagoške mjere:  opomene, ukora, opomene pred isključenje učenika, odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka i isključenja učenika iz škole, rok za žalbu je 15 dana.
    O žalbama odlučuje:
Razredno vijeće za opomenu;
Nastavničko vijeće  za ukor;
ravnatelj za opomenu pred isključenje i i odgojno-obrazovni tretman produženog  stručnog postupka
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za isključenje učenika iz Škole.

                    Članak 116.
    Tijela koja rješavaju o žalbama dužna su provesti postupak i donijeti odluku u roku od trideset (30) dana od primitka žalbe.
    Žalba odgađa izvršenje donesene mjere.
    Tijelo koje rješava o žalbi može izrečenu mjeru poništiti, ukinuti ili zamijeniti blažom mjerom.
    Odluka žalbenog tijela je konačna.


                    Članak 117.
    U odluci o isključenju učenika iz Škole mora biti naputak da učenik ima pravo polagati razredni ispit .


XI.     SURADNJA SA SINDIKATOM

                    Članak 118.
    Sindikalno organiziranje u Školi je slobodno.
Škola je dužna osigurati uvjete za rad sindikalnog povjerenika i zaposleničkog vijeća kao i ostvarivanje njihovih prava sukladno Zakonu o radu, općim aktima Škole i kolektivnom ugovoru.


JAVNOST RADA

                    Članak 119.
    Rad Škole je javan.
    Statut Škole i drugi opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči.
Škola upoznaje javnost o organizaciji rada Škole, uvjetima rada i obavljanju poslova iz svoje djelatnosti davanjem informacija u sredstvima javnog priopćavanja.
Uvid u dokumentaciju Škole te druge materijale u svezi s radom Škole , omogućit će se svakoj pravnoj ili fizičkoj osobi sukladno zakonu i normativnim aktima škole kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.


XIII.    ZAŠTITA TAJNOSTI PODATAKA

                    Članak 120.
    Tajnim se podacima smatraju podaci koje ravnatelj, sukladno pozitivnim propisima i općem aktu odredi tajnim kao i svi podaci koje kao tajne javno tijelo ili druga pravna osoba priopći Školi.
    Radnici Škole dužni su čuvati podatke koji se smatraju tajnima bez obzira na način saznanja o tim podacima ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u takve podatke.
Obveza čuvanja tajnih podataka traje i nakon prestanka radnog odnosa u Školi, sukladno pozitivnim propisima.
    Obveza čuvanja poslovne tajne ne odnosi se na davanje podataka pravosudnim i upravnim tijelima.

                    Članak 121.
    Podaci koji su označeni kao tajni može nadležnom tijelu priopćiti ravnatelj ili osoba koju on za to ovlasti.

XIV.  ZAŠTITA OKOLIŠA

                    Članak  122.
    Radnici Škole imaju pravo i dužnost osigurati uvjete za čuvanje i razvoj prirodnih i radom stvorenih vrijednosti čovjekova okoliša te sprečavati i otklanjati štetne posljedice koje zagađivanjem zraka, tla ili vode. bukom ili na drugi način ugrožavaju te vrijednosti ili dovode u opasnost život ili zdravlje ljudi.
    Zaštita čovjekova okoliša razumijeva zajedničko djelovanje radnika Škole, učenika i građana na čijem području Škola djeluje.

                    Članak 123.
    Škola ce u izvođenju odgojno-obrazovnih programa posebnu pozornost posvetiti odgoju učenika glede čuvanja i zaštite čovjekove okoline.

                    Članak 124.
    Program rada Škole u provođenju zaštite čovjekova okoliša sastavni je dio Godišnjeg plana i programa rada Škole.


XV.  IMOVINA ŠKOLE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

                    Članak 125.
    Financijsko poslovanje Škole obavlja se u skladu sa zakonom i drugim propisima.


                    Članak 126.
    Sredstva za rad Škole osiguravaju se iz državnog proračuna, proračuna osnivača, prihoda ostvarenih obavljanjem osnovnih i ostalih poslova vlastite djelatnosti i drugih izvora sukladno zakonu.

                    Članak 127.
    Ako u obavljanju svoje djelatnosti Škola ostvari dobit, ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Škole, ako osnivač ne odluči drukčije.
Sredstva za rad Škole koriste se samo za namjene utvrđene zakonom te financijskim planom i Godišnjim planom i programom rada.

                    Članak  128.
    Za obveze preuzete u pravnom prometu Škola odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
    Promet novčanih sredstava Škole obavlja se preko jedinstvenog žiro-računa.

                    Članak 129.
    Škola kao proračunski korisnik  Splitsko-dalmatinske  županije obavlja poslove izrade i izvršavanja  proračunskog računovodstva te druge zadaće u vezi s zaduživanjem i upravljanjem imovinom koja je u njezinoj nadležnosti.
    Za planiranje i izvršavanje proračuna Škole odgovoran je ravnatelj Škole.

                    Članak 130.
    Škola donosi polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Škole i godišnji obračun proračuna Škole.
    Akte iz prethodnog stavka ovog članka Škola je dužno dostaviti osnivaču, Ministarstvu financija i drugim nadležnim pravnim osobama.

XVI.  OPĆI I POJEDINAČNI AKTI ŠKOLE
                    Članak 131.
    Opći akti Škole su statut, pravilnici, poslovnici i odluke kojima se uređuju pojedina pitanja iz djelatnosti Škole.

                    Članak 132.
Školski odbor donosi sljedeće opće akte:
Statut,
Pravilnik o radu,
Pravilnik o zaštiti na radu,
Pravilnik o zaštiti od požara,
Pravilnik o radu Školske knjižnice,
Pravilnik o pedagoškim mjerama
Pravilnik o polaganju popravnih ispita
Poslovnik o radu Školskog odbora,
Poslovnik o radu Vijeća roditelja,
Poslovnik o radu stručnih tijela,
Poslovnik o kućnom redu
ostale opće akte.

                    Članak 133.
    Opći akti objavljuju se na oglasnoj ploči Škole.
    Opći akti stupaju na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči, a iznimno ako je to propisano danom objave na oglasnoj ploči.


XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

                    Članak 134.
    Ovaj Statut stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Škole.
Danom stupanja na snagu ovoga Statuta prestaje važiti Statut Škole (pročišćeni tekst) klase: 012-03/12-01/02, ur. broja: 2147-19-02-12-4 kojeg je Školski odbor donio na sjednici  25. travnja 2012. godine.

                    Članak 135.
    Škola je dužna uskladiti opće akte s odredbama ovog Statuta u roku 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.
    Do donošenja akata u smislu stavka 1. ovoga članka, ostaju na snazi odredbe postojećih općih akata Škole, ako nisu u suprotnosti sa zakonom i ovim Statutom.

                    Članak 136.  
    Sadržaj, uvjete i način i postupak polaganja državne mature te izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar.

                    Članak 137.
    Izmjene  dopune  statuta škole stupaju na snagu danom objave na oglasnoj ploči Škole.

KLASA: 012-03/13-01/01
URBROJ: 2147-19-02-13-1
                    PREDSJEDNIK ŠKOLSKOG ODBORA:

                    Marija Begović, diplomirani ekonomista

    Utvrđuje se da je Statut Škole objavljen na oglasnoj ploči Škole dana  16. travnja 2013. god., te s tim danom stupa na snagu.

                        Ravnatelj:

    
                        Slavko Gudelj, prof.   





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju