Nakon sudjelovanja na Erasmus+ stručnom usavršavanju „Debata u učionici kao učinkovit nastavni alat“, odlučila sam primijeniti stečena znanja u nastavi s učenicima 3.e razreda, provodeći sat Politike i gospodarstva pod nazivom „Sabor u učionici – rasprava učenika“.
U sklopu nastavne cjeline o ustroju hrvatske države i ulozi Hrvatskog sabora organizirala sam sat kao simulaciju saborske rasprave, u kojoj su učenici preuzeli stvarne političke uloge te vodili timsku raspravu o aktualnoj temi:
Treba li uvesti zabranu mobitela u školama?
Učenike sam podijelila u dvije skupine:
- Vladajući, koji su zastupali stav za zabranu mobitela
- Oporbu, koja je zastupala stav protiv zabrane
Svaka je skupina, prema pripremnom planu, raspodijelila svoje zastupnike, a timovi su trebali pripremiti jasno strukturirane argumente i protuargumente (replike).
Učenici su pripremili i izlagali:
- uvodne izjave sa svojim stavom
- tri argumenta potkrijepljena činjenicama, istraživanjima i logičkim obrazloženjima
- tri protuargumenta kao reakciju na tvrdnje suprotne strane
- završne izjave u kojima su saželi ključne ideje
Posebno izazovan dio bila je izrada protuargumenata te osluškivanje i analiza izjava druge strane, što je zahtijevalo razvijanje vještina kritičkog razmišljanja i aktivnog slušanja. Upravo te kompetencije intenzivno sam razvijala na stručnom usavršavanju na Malti te ih sada uspješno prenosim u učionicu.
Kao nastavnica i predsjednica simulirane saborske sjednice vodila sam raspravu, nadzirala tijek izlaganja i vrednovala kvalitetu timskog rada, jasnoću argumentacije, strukturu replika i ukupnu razinu sudjelovanja.
Na kraju smo proveli i glasovanje kako bi učenici iskusili cjeloviti postupak donošenja odluka u parlamentarnom sustavu.
Učenici su istaknuli da im je ovakav način rada:
- približio funkcioniranje Hrvatskog sabora i zakonodavnog procesa
- pomogao u razvoju argumentacijskih i komunikacijskih vještina
- omogućio aktivno sudjelovanje i timsku suradnju
- učinio nastavu zanimljivijom i povezanijom s realnim svijetom
Ova aktivnost predstavlja primjer kvalitetne diseminacije znanja stečenog na Erasmus+ mobilnosti te potvrđuje važnost korištenja debatnih metoda u nastavi društvenih predmeta.
