Učenici 1. c. razreda kreativno su pristupili obradi obveznog književnog djela za cjelovito čitanje. Predmetni je tekst bila „Antigona”, Sofoklova tragedija koja i danas otvara mnoga (općeljudska) pitanja i potiče na razmišljanje svoje najmlađe čitatelje. Učenici su se za početak upoznali sa Sofoklovim stvaralaštvom, s njegovom dramskom poetikom te onim odrednicama njegova stvaralaštva kojima je grčkoj tragediji dao konačan oblik. Pošto su sadržajno i stilski analizirali tragediju, organizirali su suđenje Antigoni zbog (ne)djela koje je učinila – izvršila je posmrtni obred (u tekstu se naziva „svetim grijehom”) nad tijelom svojega brata Polinika kojega je Kreont zabranio pokopati. Time je prekršila ljudske zakone i zbog toga je bila kažnjena. Ipak, Antigona je ostala dosljedna moralnim, božanskim zakonima i time se pokazala moralnom pobjednicom u svijetu koji se sve češće odriče istih nauštrb vlastite koristi i zadovoljenja prolaznih i ovozemaljskih potreba. Takav se idejni koncept pokazao izvrsnom potkom za raspravu, odnosno za razvoj kritičkoga mišljenja, moralnih vrijednosti i, u konačnici, plemenitosti koju težimo razvijati u nastavi Hrvatskoga jezika.
Cilj je ovoga zadatka bio pripremom i izvedbom suđenja bolje razumjeti sukob državnog i moralnog zakona koji je okosnica Sofoklove tragedije „Antigona”, razvijati komunikacijske vještine, a poglavito one koje se tiču retoričkog uvjeravanja u opravdanost vlastitih tvrdnji. Također, služeći se citatima iz književnoga predloška, cilj je bio i uvježbati umijeće argumentacije. S time je u vezi i razvoj komunikacijskoga bontona koji se ovom vježbom također uvježbavao.
Učenici su se prvi sat, podijeljeni u grupe, pripremali za suđenje. Svaka je grupa (tužiteljstvo, Antigonina obrana, Kreontova obrana, sud i porota te ostali sudionici – okrivljenica Antigona, Kreont i svjedoci) prvi sat na temelju poznavanja djela u cjelini i na temelju lingvometodičkoga predloška pripremala izlaganje i pitanja kojima će se služiti pri simulaciji suđenja. Drugi je sat bio namijenjen suđenju, a odvijao se prema sljedećem rasporedu: otvaranje suđenja (3 minute), izlaganje tužiteljstva (5 minuta), izlaganje Antigonine obrane (5 minuta), izlaganje Kreontove obrane (5 minuta), unakrsno ispitivanje (10 minuta), završni govori (5 minuta), odluka porote i sudaca (3 minute), donošenje odluke (1 minuta) te rasprava i evaluacija (8 minuta).
Ishodi koji su ostvareni ovom aktivnošću:
SSŠ HJ A. 1. 1. – Učenik sluša i opisuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom.
SSŠ HJ A. 1. 4. – Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i u pismu.
SSŠ HJ B. 1. 2. – Učenik objašnjava osnovno književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta.
Također, ovom smo se aktivnošću usmjerili na ostvarenje ishoda sljedećih međupredmetnih tema:
osr A. 4. 2. – Upravlja svojim emocijama i ponašanjem.
goo A. 4. 3. – Promiče ljudska prava.
goo A. 4. 4. – Promiče ravnopravnost spolova.
goo B. 4. 1. – Promiče pravila demokratske zajednice.
goo B. 4. 2. – Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.
Zaključno, ovim se zadatkom kreativno pristupilo književnom djelu za cjelovito čitanje i time se dokazalo da je svaki lektirni naslov otvoren za različite interpretacije i pristupe koje možemo aktualizirati i povezati s vlastitim iskustvom. Također, razvijale su se različite učeničke kompetencije i jezične djelatnosti čiji se razvoj treba učestalo poticati u nastavi Hrvatskoga jezika. Ipak, naglasak je stavljen na razvoj kritičkoga mišljenja i ostvarenje spomenutih ishoda (poglavito međupredmetnih tema) koji su namijenjeni razvoju metakognitivnih i afektivnih aspekata koje potiče svaki književni tekst pomnim i predanim čitanjem.