Projektni zadatci u nastavi Hrvatskoga jezika
Učenici naše Škole pod mentorstvom svojega nastavnika Vladimira Tomaša bili su vrlo vrijedni, kreativni i inovativni. Naime, u sklopu nastave Hrvatskoga jezika izrađivali su i prezentirali projektne zadatke (grupno, u paru i pojedinačno) kojima je cilj bio osuvremeniti književna i jezična znanja te ih primijeniti u izvornoj stvarnosti, o njima kritički promisliti te ih povezati sa svojim budućim zanimanjem i/ili znanjem, stavovima i vrijednostima uopće. Vođeni ishodima koji su propisani Kurikulum (i predmeta i međupredmetnih tema), ali i zadaćama i zahtjevima modularne nastave, učenici su, koristeći se stečenim znanjima, sa svojim nastavnikom realizirali tri predmetna projekta: prvaši su se bavili prodajom i manipulacijom na društvenim mrežama, pogotovo sve češćim prikrivenim oglašavanjem, dok su maturanti gimnazijskog usmjerenja uočavali odrednice poetikā avangardnih pravaca u glazbenoj i likovnoj umjetnosti, a maturanti ekonomskog usmjerenja osmislili su kampanju o važnosti čitanja poezije među mladima (zaštitno lice bio im je obvezni lektirni pjesnik Antun Branko Šimić). Učenici su ovim projektnim zadacima ostvarili sljedeće odgojno-obrazovne ishode:
SSŠ HJ C. 1. 1.: Učenik analizira poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima.
SŠ HJ C. 4. 2.: Učenik prosuđuje povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova.
SŠ HJ C. 4. 1.: Učenik procjenjuje utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja.
osr B. 4. 2.: Suradnički uči i radi u timu.
uku A. 4/5. 1.: Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
Modularna je nastava, pogotovo u prvoj godini provođenja, iznjedrila mnoge izazove i za učenike i za nastavnike. U skladu s time, učenici 1. c. razreda (smjer: Referent za poslovnu ekonomiju) bavili su se temom prodaje i manipulacije na društvenim mrežama. Za početak su se upoznali s prikrivenim oglašavanjem te Zakonom o medijima, a potom su trebali analizirati oblike prikrivenoga oglašavanja s kojima se susreću na aktualnim društvenim mrežama. Zadatak je bio analizirati medijske sadržaje s obzirom na tri kategorije: publiku i autorstvo, poruke i značenje te odnos medija i izvorne stvarnosti. Pošto su analizirali odabrane sadržaje, napisali su vezani tekst naslova Prikaz slučaja: mrežna prodaja mačka u vreći. Vodeći se smjernicama, izvježbali su tehniku pisanja vezanoga teksta te su produbili svoja znanja o jezičnoj funkcionalnosti. Također, pripremili su i kraće izlaganje u kojem su prezentirali odabrane sadržaje. U konačnici, ispunili su i evaluacijski listić kojim su vrednovali projektni zadatak, pogotovo s obzirom na to koliko im ovi zadaci služe u pripremi za buduće zanimanje. Rezultati su, ako je vjerovati napisanom, obećavajući!
S druge strane, učenici 4. a. i 4. j. razreda (smjer: opća i jezična gimnazija) u prvoj su se nastavnoj cjelini bavili avangardnom književnošću. Budući da se u ovome razdoblju odrastanja intenzivno formiraju različiti ukusi, stavovi i ideje, zadatak je bio povezati poetiku odabranog avangardnog pravca s drugim, njima omiljenim umjetničkim opusom. Projektni zadatak nosio je naslov Avangarda u 21. stoljeću ili što nam je ostalo od poetike osporavanja. Naime, učenici su se za početak trebali podrobno upoznati s poetikom avangardnih pravaca. Pošto su to učinili, trebali su odabrati jedan od avangardnih pravaca i povezati ga s glazbom koju slušaju, filmom, likovnim ili inim umjetničkim opusom. Zadatak je bio analizirati drugi umjetnički opus tako što su se u istom uočavala i izdvajala obilježja odabranog avangardnog pravca. Također, trebali su i osmisliti način kojim bi odabrani avangardni pravac približili svojim vršnjacima, i to upravo s pomoću drugih umjetnosti. Kao izvrsna potka za izradu ovoga zadatka poslužila im je ove godine objavljena knjiga psihologa i voditelja Cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića 60 otkucaja (glazbena lektira). U njoj je Jokić (mladima prilagođeno i vrlo pitko) opisao magiju koju „glazbeni tekst” može ostvariti u životu ne samo mladih nego i nas malo starijih. Učenici su ovim zadatkom povezali književnoteorijska i književnopovijesna znanja s drugim umjetnostima (uglavnom je to bila glazba) i, što smatramo najvažnijim, u proces učenja unijeli i svoj ukus, glazbu koju slušaju i uz koju odrastaju; time su uvidjeli da u svakoj umjetnosti možemo iščitati drugu, da se umjetnost ne pronalazi samo u čitankama i u udžbenicima te da je književni kanon, ovisno o tome kako se uzme, ponekad relativan i da ga možemo pronalaziti i iščitavati i negdje drugdje.
I učenici 4. c. razreda (smjer: Ekonomist) povezali su svoja književnoteorijska i književnopovijesna znanja sa svojim budućim zanimanjem. Bez obzira na to što nisu zahvaćeni modularnom nastavnom, upustili su se u zadatak naslova I pjesnici su influenceri: Šimić 2025. Naime, pošto su obradili obveznog lektirnog pjesnika Antuna Branka Šimića i njegova Preobraženja, trebali su (u grupi) zamisliti da su dio marketinške agencije koja osmišljava reklamu i emisiju o kampanji koja promiče važnost poezije među mladima. Zaštitno lice kampanje bio je pjesnik Antun Branko Šimić. Preciznije, zadatak je bio osmisliti slogan kampanje inspiriran Šimićevim stihovima te napisati tekst kojim će se najaviti i opisati zadana kampanja. Naglasak je bio na tome da se učenici pri osmišljavanju kampanje posluže stečenim znanjima koja su stekli tijekom četverogodišnjega strukovnoga obrazovanja. Konačno, učenici su evaluirali ovaj zadatak i ovakvu vrstu učenja. Čini se da je ovakav način učenja i/ili obnavljanja gradiva učenicima draži od klasična, ustaljena modela.
Ovim su se projektnim zadacima u nastavi Hrvatskoga jezika učenici suočili (i izborili, barem za početak; op. a.) s nekim zahtjevima modularne nastave, povezali su svoja književna i jezična znanja s izvornom stvarnošću, drugim umjetnostima i kulturnim dobrima. Najvažnije je od svega što su učenici u nastavni proces „umiješali” izvornu stvarnost, sadržaje s kojima se svakodnevno susreću i koji formiraju njihove stavove, vrijednosti te kulturni, profesionalni i, konačno, osobni identitet.
Vladimir Tomaš
