VENECIJANSKE MASKE

Prvi zapisi o karnevalu u Veneciji datiraju iz 1286. godine. Isprva je javno  nošenje maski izvan karnevala bilo zabranjeno osim privilegija plemstva da  ih nose i na privatnim zabavama. Kasnije su se zakoni promijenili i osim u  razdoblju Adventa i posta maske su se mogle nositi kroz čitavu godinu. Tako  su kao dio svakodnevne odjeće plemstva postale maske Bauto i Volto.  Bauto je imala dugi crni svileni plašt i pokrivala je veći dio lica. Obje maske  imale su crni trokutasti šešir da ih pridržava. Ako je žena nosila Volto mogle  su se nazirati grudi i jarko obojne bradavice. Moralnost i skromnost u  Veneciji oko 1500. godine nije postojala. Moretta je bila maska koje su  nosile samo žene i služila je zavođenju. Za to vrijeme onaj koji ju je nosio nije  mogao govoriti, a ako bi zavođenje uspjelo maska se skidala i žena bi  govorila sa udvaračem.

Za razvoj maski važna je i Commedia dell arte koja je dala poznate maske  i tipizirane likove Harlekina, Pulcinella, Brighella, Pantalonea i druge.

Hedonističko, nemoralno i ekstravagantno ponašanje u Venecijanskoj  Republici trajalo je sve do zabrane Napoleona 1797.godine koji je zabranio  nošenje maski javno i privatno. Nakon toga maske pomalo nestaju iz svijesti  Venecijanaca, a  skoro dva stoljeća kasnije 1980. godine počelo je ponovno  rođenje u želji da se tradicija i izrada maski obnovi.

Učenici 3.e razreda Marija Grebenar, Ivo Mateljak i Iva Marinović, te učenici 2.e razreda Petra Morović i Antonio Žarnić zajedno sa školskom knjižničarkom su kroz drugi mjesec  izrađivali maske po uzoru na venecijanske maske.

Djeca su kroz različite tehnike crtanja i oblikovanja, upotrebom različitog materijala upoznali venecijanske maske i kako su one nastajale, te ih sami svojom krativnošću oblikovali.

Ova izrada maski bila je i u suradnji prof. Valentine Lasić koja kroz nekoliko panoa sudjeluje u radu kulturne i javne djelatnosti Škole.