Glavnim osnivačima ujedinjene Europe smatraju se J. Monnet i R. Schuman, a Schumanovim planom iz 1950. godine predložena je zajednička kontrola u proizvodnji ugljena i čelika. Današnja Europska unija temelji se na dva ugovora, prvi je Pariški ugovor iz 1951. godine o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik (ESCS), a drugi je Rimski ugovor iz 1957. godine o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ). Potpisnice Rimskog ugovora su: Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, tadašnja SR Njemačka i Francuska. Od svojega osnutka do danas, Europska unija se proširivala kroz šest valova od 1973. do 2013. godine. Upravo u posljednjem šestom valu proširenja Europske unije 1. srpnja 2013. godine kao trenutno posljednja članica ulazi Republika Hrvatska. U trenutku ulaska naše zemlje u europsku obitelj Republika Hrvatska je bila 28. članica Europske unije. Nakon našega ulaska u Europsku uniju 1. veljače 2020. godine Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske napušta Europsku uniju (BREXIT). Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju nije bio nimalo lagan te smo se morali suočiti s nizom izazova. Skraćena kronologija ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju je sljedeća:

- 2000. godine Republika Hrvatska započinje proces intenzivnog približavanja Europskoj uniji

- u studenom 2000. godine održava se Zagrebački summit na kojem su otvoreni pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

- 2001. godine dolazi do potpisivanja SSP-a i Privremenog sporazuma u Luksemburgu

- 2003. godine Hrvatska u Ateni podnosi zahtjev za punopravnim članstvom u Europskoj uniji

- 2004. godine dobivamo službeni status kandidata za članstvo u Europskoj uniji

- 2005. godine dolazi do stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju što je označilo i službeno otvaranje pregovora

- 2011. godine potpisan je Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji

- 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije

Na današnji dan obilježavamo jubilarnu desetu godinu članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, odnosno desetu godinu članstva među državama gdje je Republika Hrvatska uvijek i pripadala. Nemojmo zaboraviti kako je najveći utjecaj na formiranje Hrvata kao naroda proistekao iz Srednjoeuropskog i Sredozemnog ili Mediteranskog kulturno-civilizacijskog kruga te da je Republika Hrvatska po svojemu dvojnom geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja i da se treba sagledavati isključivo u tome kontekstu. Nakon desetogodišnjeg članstva europski fondovi su počeli utjecati na gospodarski rast Republike Hrvatske, a od 1. siječnja 2023. godine Republika Hrvatska je postala članica eurozone i Schengena.