Mr.sc. Silvana Krnić, psihijatrica, KBC Split, održala je predavanje POMOZIMO IM PRONAĆI IZLAZ  ( Mladi i depresija) u prepunoj dvorani Glazbene škole, u četvrtak, 17. 05. 2018. god., u 19 sati.

Predavanje je planirano Godišnjim planom i programom rada Škole za ovu školsku godinu kao dio stručnog usavršavanje nastavnika.

Iako je depresivno raspoloženje jedna od razvojnih karakteristika adolescencije, velik broj mladih koji pokazuju sklonost razvoju ovog poremećaja je svakako alarmantan i traži od nas koji radimo s mladima dodatne napore kako bi ih bolje razumjeli, na vrijeme uočili signale koji upozoravaju da se s njima događaju promjene kako bi im mogli pomoći da ranije potraže pomoć. Zato smo predavanje nazvali: Pomozimo im pronaći izlaz, u uvodu je  istaknula Sanja Puharić, predsjednica Savjetovališta Lanterna, u ime organizatora ovog predavanja. Porast depresivnosti u mladih bio je povod da pozovemo mr.sc. Silvanu Krnić, psihijatricu bogatog stručnog iskustva.

Dr. Silvana Krnić, naglasila je kako depresija zahvaća čak dvadeset posto adolescenata, a dva puta je veća kod djevojaka nego mladića. Depresija je bolest, baš kao dijabetes ili visoki krvni tlak, a u obiteljima oboljelih postoji 2-3 puta veća vjerojatnost za razvoj ovog poremećaja. Čak 75% bolesnika s depresijom razmišlja o suicidu, dok njih 10 do 15% i izvrši taj čin. Broj oboljelih stalno raste. To povećanje je i zbog poboljšanja dijagnostike, ali veliku ulogu u stalnom porastu broja oboljelih ima stil života. Svakodnevni je stres prihvaćen kao normalna pojava i sve je manje vremena za brigu o sebi.

Dr. Krnić nas je upoznala sa simptomima depresije: depresivni su bolesnici slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni. Depresija se također manifestira ravnodušnošću, bezidejnošću, apatijom, gubitkom životne radosti, ali i u nekim slučajevima pojačanom napetošću, nemirom i razdražljivošću. Isto tako depresija može ometati osnovne tjelesne funkcije, te se manifestirati poremećajem sna, smanjenjem ili pojačanjem apetita, tromošću, nemirom, slabošću, iscrpljenošću, gubitkom koncentracije i zaboravljivošću. Depresivno raspoloženje onemogućava bolesnike u obavljanju normalnih i svakodnevnih životnih aktivnosti. Ljudi oboljeli od depresije mogu osjećati pretjerani sram ili krivnju i mogu se intenzivno baviti mišlju o smrti i umiranju, uključujući i ideje o samoubojstvu.

Mnogi autori depresiju u adolescenciji smatraju normalnim fenomenom koji je vezan uz separaciju od roditelja. Naime, blage depresije, odnosno promjene raspoloženja, prolazne su pojave i odnose se na zdravog adolescenta koji nastoji razriješiti odvajanje od roditelja i osamostaliti se. Takva depresivna raspoloženja u službi su razvoja i nemaju stalnu kliničku sliku.

U kojem će pravcu psihički razvoj mlade osobe teći, ovisi o mnogo faktora: o naslijeđu, o biološkom i psihodinamskom razvoju, kao i o utjecaju okoline. Dr. Krnić je naglasila zaštitne faktore u borbi protiv depresije.

Upozorila je okupljene prosvjetne djelatnike, roditelje i članove Lanterne, da ako depresivni simptomi traju dva tjedna i više to je znak za alarm i traženje pomoći. U akutnoj fazi često su potrebni lijekovi čije je djelovanje vidljivo tek nakon trećeg tjedna. Dr. Krnić je istaknula novine u obrazovanju psihijatara u RH rekavši da oni u svojim edukacijama puno više i kvalitetnije rade na psihoterapiji nego ranije.

Na nama je koji radimo s mladima da se potrudimo shvatiti ponašanje koje izlazi iz okvira normalnog, o tome upozorimo roditelje, ali i sami zauzmemo stav da im možemo pomoći u normalizaciji života – poručila je našim nastavnicima dr. Silvana Krnić.