Tim povodom su naše učenice 3.b, koje slušaju psihologiju kao izbornu nastavu, Iva Radalj i Venna Šošić, na prijedlog školske psihologinje napravile plakat kojim su ukazale na dobrobiti smijanja. Razrednicima je također pripremljen materijal za sat razrednika.

Smijeh uistinu liječi. Poboljšava rad imunološkog sustava te potiče stvaranje stanica koje u  ljudskom organizmu uništavaju tumorske stanice i uzročnike različitih bolesti.

Znanstvenici su dokazali da smijeh pogoduje funkcioniranju srca i krvotoka, reducira hormone stresa, adrenalin i kortizol, potiče cirkulaciju i opskrbljenost kisikom te tako smanjuje kolesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka, visoki krvni tlak i rizik od infarkta. Zato nam preporučuju svakodnevno smijanje najmanje 10 minuta, tijekom kojih je aktivirano 17 mišića lica, sagorijeva se oko 40 kalorija i u godini dana smanji tjelesnu težinu za približno dva kilograma. Usto, povećava kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom, što značajno poboljšava zdravstveno stanje.

Istraživanja su pokazala kako se sve manje smijemo. Prije smo se smijali 18 minuta na dan, dok se danas smijemo svega 6 minuta. Uzmemo li u obzir da je, prema nekim istraživanjima, 70 posto oboljenja vezano za stres koji je u svakodnevnom porastu, ljudi bi se trebali truditi svakoga dana smijati koju minutu duže.

Kada se čovjek smije osjeća se bolje, tvrde znanstvenici čija preporuka je: smijati se trebamo svakoga dana. Oni tvrde kako se kod smijeha aktivira se čak 80 mišića, a od toga njih 15 na licu.

Potrošnja energije u nekoliko minuta smijeha jednaka je količini potrošene energije nakon 15 minuta vježbanja na sobnom biciklu.

Istraživanja pokazuju da se u odrasloj dobi smijemo oko 17 puta dnevno, a najmlađi to čine oko 300 puta dnevno. Žene se češće smiju muškarcima, nego muškarci ženama.

O ljekovitosti smijeha svjedoče i brojna literarna i kazališna djela, filmovi te brojne druge manifestacije kojima je cilj nasmijati ljude. Osim toga, smijeh je zarazan i čim se netko slatko nasmije, kod prisutnih pobudi želju pa mu se pridruže u smijanju.

Terapija smijehom smanjuje psihičke i emocionalne poremećaje.

Smijemo li se da bismo se dobro i zdravo osjećali, ili se dobro i zdravo osjećamo jer se smijemo? Odgovor je: i jedno i drugo. Zato se preporučuje što više smijeha.

Dobrobiti smijanja:

Tjelesno zdravlje

Psihičko i duševno zdravlje

Društvena korist

jača imunitet
smanjuje hormon stresa
smanjuje bol
opušta mišiće
sprječava bolesti srca

stvara radost i optimizam
smanjuje tjeskobu i strah
ublažava stres
poboljšava raspoloženje
smanjuje strah od neuspjeha

jača međuljudske veze
stvara osjećaj pripadnosti
potiče timski rad
pomaže u ublažavanju konflikta
razbija neugodu i stereotipe

Kako se više smijati?

1. Smijte se na vlastiti račun - Ne doživljavajte se uvijek preozbiljno.

2. Teške situacije ublažite humorom  i pozitivnim načinom razmišljanja. Otkrijte kako život ponekad ima i smisao za ironiju i apsurd i prihvatite ih.

3. Okružite se podsjetnicima koji vas nasmijavaju - Fotografije,  citati, knjige ili posteri koji su vas od srca nasmijali neka vam budu blizu.

4. Zadržite realnu životnu perspektivu - Ponekad se brinete oko stvari na koje ne možete i ne trebate utjecati.

5. Držite stres pod kontrolom - Smijehom ga smanjite, ukrotite i pobijedite.

6. Učite od djece - Djeci ne treba povod za smijeh i radost. Oni uživaju u sitnicama koje odraslima često promaknu ili su ih zaboravili gledati.  

Izvori:
http://www.helpguide.org
http://www.laughteronlineuniversity.com