« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
(uz 195. obljetnicu rođenja)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac ukrajinskih korijena i uz Tolstoja najveći predstavnik ruskog realizma. Ostao je poznat kao publicist i novelist te jedan od najznačajnijih književnika koji je ikada postojao.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski rodio se 11. studenog 1821. godine.
Dostojevski je bio predstavnik nižeg plemstva i pretpostavlja se kako je bio ubijen zbog financijskih razloga moćnika koji su ga poznavali. Smatra se kako su iskoristili njegovu ovisnost prema alkoholu i sve htjeli prikazati kao samoubojstvo. Fjodor je bio silno povezan sa ocem, a nakon njegove smrti doživio je po prvi puta epilepsiju.
Imao je težak život, a uz siromaštvo s kojim se svakodnevno borio, bolovao je od bolesti epilepsije te se još morao suočiti sa smrtnom kaznom u jednom od najgorih zatvora u Sibiru. Kako da to sve nije bilo dovoljno, Fjodor se morao suočiti i sa smrti najbližih članova obitelji.
Želeći udovoljiti ocu dok je imao samo šesnaest godina upisao je vojnu akademiju, a nakon čega je pohađao inženjersku akademiju. Unatoč odlasku u vojsku i potrebu da studira inženjerstvo Fjodor je već tada osjećao kako velika ljubav i buduća profesija leže u pisanju.
Počeo je s prijevodom Balzacovog djela "Eugenija Grandet", a na početku stvaranja ugledao se na Gogoljev način pisanja i realizam, pa je tako zastupao napredne podjele u društvu, dokaz tome je roman ''Bijedni ljudi''.
U to se vrijeme približio utopijskim socijalistima koje je predvodio Petraševski. Iz spomenutog perioda treba izdvojiti roman "Dvojnik" u kojem prikazuje raspad ličnosti Goljatkina koji pada u shizofreniju i uslijed svega toga počinju mu se ispreplitati stvarnost i mašta.
Veliku ulogu u njegovu životu imalo je sudjelovanje u socijalističkom kružoku Petraševskoga, radi čega je 1849. godine bio osuđen na smrt, a nakon toga i pomilovan te otjeran u izgnanstvo u Sibir na deset godina.
Povratkom iz zatvora što je opisao u djelu ''Zapisima iz mrtvog doma'', osudio je i napustio revolucionarno razmišljanje, roman ''Demoni'' te krenuo putem misticizma, tražeći izlaz u pravoslavlju i stojeći uz cara te slavizam.
Unatoč povratku iz zatvora i novom početku, Fjodor je imao brojnih privatnih problema, pa je tako zbog kockarskih dugova zapao u novčane probleme i da bi pobjegao od vjerovnika otišao je na putovanje u Europu, obišavši zemlje poput Italije, Engleske, Njemačke i Francuske.
Teška financijska situacija utjecala je na njegovo stvaralaštvo, što se moglo vidjeti i u djelu ""Poniženi i uvrijeđeni" koje zaostaje za mnogim njegovim djelima.
Najpoznatija djela su romani: ''Poniženi i uvrijeđeni'', ''Zločin i kazna'', "Bijesovi", "Mladić", ''Idiot'' te ''Braća Karamazovi'', posljednje i najpoznatije njegovo djelo, koje je ostalo nedovršeno. Tu su i novele: "Dvojnik", "Bijele noći",
"Netočka Nezvanova" (ostalo nedovršeno) i "Zapisi iz podzemlja".
Umro je 9. veljače 1881. godine od epileptičnog napadaja.